Na samom jugu Lijepe Naše smjestile su se Konavle ili Konavli, kraj koji pokriva Župski zaljev, Konavosko polje pa sve do poluotoka Prevlake i rta Oštra. Veća naselja su Cavtat, Čilipi i Gruda, a planinski dio uzdiže se na granici s Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom. Na poluotoku Prevlaka nalazi se najjužnija kopnena točka Hrvatske – Rt Oštra, kao i istoimena tvrđava sagrađena za austrijske vlasti. Na poluotok koji je desetljećima bio vojna baza JNA pristup je dugo bio zabranjen.
Cavtat je najveće naselje u Konavlima, a koliko je star sugerira i podatak da su ga drevni Grci nazvali Epidaur. Nakon što su ga uništili Slaveni i Avari, preostalo stanovništvo utemeljilo je Ragusium, odnosno Dubrovnik.
U Cavtatu se i danas može osluhnuti duh minulih vremena, i osjetiti stoljetna tradicija. Kao i uživati u miru skrovitih uvala, ali i provesti aktivni odmor uz brojne sadržaje. Baš kao i istražiti lokalnu kuhinju koja otkriva puno o tradiciji tog kraja.
Što vidjeti?
Na poluotoku Rat nalazi se brdo na kojem se smjestilo staro gradsko groblje. Groblje čuva prekrasan mauzolej obitelji Račić koji je sagrađen prema zamisli Ivana Meštrovića u obliku kupole od bijeloga bračkog kamena. Iz Cavtata dolazi i jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara - Vlaho Bukovac. Njegova rodna kuća danas je pretvorena u muzej i galeriju otvorenu svim posjetiteljima i ljubiteljima umjetnosti.
Nenaseljeno otočje ispred Cavtata čine otočići Mrkan i Bobara te hridi zanimljivih imena: Trava, Hljeb, Ražnjić i drugi. Cavtatski otoci i otočić Supetar u Župskom zaljevu zaštićeni su kao poseban ornitološki rezervat – gnjezdište su galeba klaukavca, velike ptice čija raširena krila imaju raspon od metra i pol. Galeb klaukavac je zaštićena vrsta, a za uznemiravanje ptica, jaja ili gnijezda plaća se novčana kazna.
Zanimljivo je i da su u vrijeme kuge Mrkan, Bobara i Supetar služili Dubrovčanima kao mjesta za karantenu. Ondje bi poslali posadu i brodsku robu na povratku s putovanja i tamo bi morali provesti nekoliko tjedana u izolaciji.
Što jesti?
Samo područje Konavla smatra se najplodnijim poljoprivrednim područjem na Jadranu, koje daje najbolje voće i povrće. Svi koji su jednom kušali rajčicu, papriku, kupus, krastavce, krumpir i ostalo područje s konavoskih polja, svjedoče o iznimnoj kvaliteti tih namirnica. Konavoskim poljem teče Ljuta, rječica ponornica koja ga natapa. Uz nju su bile sagrađene brojne mlinice za žitarice i masline te stupe za tkanine, a neke od njih su u međuvremenu i obnovljene.
Kraj uz izvorište rijeke Ljute i njezin gornji tok zaštićen je zbog predivne prirode, a ondje ćete pronaći i popularno izletište Dubrovčana, Konavljana i posjetitelja dubrovačke rivijere: Konavoski Dvori Eco Green Restaurant hvale se zbog osvježenja koje donose hlad i rijeka, kao i mlade janjetine, domaćeg kruha, peke i pastrva.
U restoranima i domaćinstvima predivnog kraja na jugu Hrvatske pronaći ćete i tradicionalna jela za koja se recepti prenose s generacije na generaciju – poput primjerice manestre od suhe ovčetine, suhe svinjetine i domaćih kobasica u kombinaciji s kupusom i krumpirom te šporkih makarula spremljeni od pirjane junetine i tjestenine
Planinarskim stazama
Nad Konavoskim poljem uzdiže se planina Sniježnica i njezin vrh Sveti Ilija (1234 m) do kojeg se nerijetko kreće iz naselja Mihanići na istočnom rubu Konavoskog polja.
"Od Mihanića se za sat i pol uspona stiže do osamljenog sela Kune Konavoske na pola uspona. Do sela se može doći i asf. cestom koja se odvaja oko 500 m iza pošte u Pridvorju, prije Lovorna (5 km uspona u oštrim zavojima do Kune). Od planinarske kuće u Kuni do vrha Sniježnice stiže se širokim građenim putom koji vodi do samoga vrha. Markacija na nekim mjestima krati građenu stazu“, piše HPS i dodaje:
"Sveti Ilija je najviši vrh brda Sniježnice i najviši u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Malo istočnije od vršne točke su kapela sv. Ilije iz 19. stoljeća, građena od tesana kamena u stijeni, po kojoj je vrh dobio ime, jedna napuštena zidana baraka i komunikacijski odašiljač“, piše HPS te dodaje: U dubini se lijepo vidi Konavosko polje i dubrovačka zračna luka u Čilipima.
Vidik se dalje širi na otoke dubrovačkog arhipelaga Elafite, Mljet, Korčulu, Lastovo i poluotok Pelješac, na bosanske i hercegovačke visoke planine Čvrsnicu, Prenj, Velež, Zelengoru i druge, pa na crnogorske planine Durmitor, Orjen, Subru i Lovćen te na jugoistok do Komova i Prokletija.
Utvrda Sokol
Utvrda Soko(l) bila je sagrađena na teško pristupačnu mjestu, na položaju s kojega se lako nadziralo Konavosko polje i putove koji su iz zaleđa vodili u Konavle. Smještena je u današnjem selu Dunave, na nepristupačnoj, više od 25 metara visokoj stijeni. Strateški je pozicionirana uz granicu s ondašnjim Otomanskim Carstvom. Ta je tvrđava bila značajna za obranu Dubrovačke Republike pa je bila dobro opremljena i pomno se održavala. Napuštena je nakon potresa u kojemu je stradala, ali je potom obnovljena. Zahvaljujući Društvu prijatelja dubrovačke starine utvrda je obnovljena te 2013. godine otvorena za javnost.
Predivna Pasjača
Na deset minuta od Cavtata i pola sata od Dubrovnika pronaći ćete predivnu Pasjaču, smještenu u podnožju litice, koja je nekoliko puta bila na popisu najljepših plaža na svijetu. Ta mala skrivena pješčano-šljunčana plaža jedna je od onih do kojih se morate malo potruditi doći - ali vas na kraju čeka najljepša nagrada.
Pasjaču ćete pronaći ispod malog mjesta Popovići, a šetnja s pogledom na plavetnilo i mirisom borova u zraku najbolji je uvod u prizore koji će vas dočekati kada se konačno spustite na plažu. Ne brinite se, od ruba vas na većini mjesta dijeli ograda, a nakratko će vas od sunca zaštiti i prolaz u stijeni. Više o Pasjači doznajte ovdje.
Savršeno za cijelu obitelj: Izlet u bajkoviti austrijski gradić koji je proslavio animirani film
