"Nije potrebno ići na Mars da biste vidjeli Marsovce. Dovoljno se uputiti do sela Otrić. Pogledate na istok i vidjet ćete Poštak. Dva sata lagane šetnje i stižete na odredište. Ako im kiše i vjetrovi nisu promijenili 'lični opis', Marsovci i dalje sebi sliče", uz smijeh nam priča fotograf Romeo Ibrišević doživljaje s jedne u nizu putešestvija po Lijepoj Našoj i ukazuje na podatak da je Poštak dobio ime u vrijeme kada se u podnožju planine razmjenjivala pošta na granici između Austro-Ugarske i Turske.

Poštak (1425 m) ponegdje je označen i kao Kečina kosa, no među planinarima taj naziv nećete često čuti. Široki vidici, malo šume, obilje travnjaka i krša te gotovo odsječena padina ispod vrha neke su od karakteristika tog značajnog vrha na graničnom prostoru Like i dalmatinske Zagore, uz zapadnu Bosnu.

Neobične kamene skulpture koje je isklesala priroda nalaze se na travnatoj padini pokraj markirane staze, na visini od 1200 metara, a Glava svemirca - Marsovca je najpoznatija. Ako ga još niste posjetili, zavirite u Romeovu galeriju; sigurni smo da će vas kadrovi potaknuti da uzmete planinarske štapove i krenete u istraživanje Ličke Plješivice

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju