Ima li veće jesenske idile od vlakova, perona, knjiga i beskrajnih panonskih ravnica? Romantični kakvi jesmo, odlučili smo spojiti sve u jedno i posjetiti regiju gdje se „ne zna što je šire – ili duša il' ravnica“.

Zaputili smo se u Vukovarsko-srijemsku županiju, čiji je glavni turistički slogan, prigodno: Protkani zlatom. Prošetali smo Vinkovcima i izdvojili za vas ono poznato i nepoznato, što trebate znati i doživjeti (barem za prvi put).

Vlakovi, peroni, knjige…

Ako možete, preporučujemo da se u Vinkovce uputite vlakom. Osim što vraća u neka davna vremena i omogućuje bezbrižno prepuštanje slavonskom pejzažu, simbolično je jer su Vinkovce zvali gradom željezničara. Bio je važno željezničko prometno čvorište, a gotovo svaka obitelj imala je nekoga tko je zaposlen u željeznicama.

Danas će vas u čekaonici dočekati i stalni izložbeni postav Željezničkog muzeja, gdje možete otkriti zanimljivost poput one da su nekada ovu čekaonicu stariji željezničari od milja zvali Bosanka. Naime, vlak su čekali radnici koji su se vraćali sa žetve natrag u BiH. Njihov vlak kretao bi rano ujutro, pa su noći provodili na kolodvoru, gdje bi ih ujutro željezničari budili. 

A jeste li znali da se slavno ubojstvo u Orient Expressu, prema romanu Agathe Christie, dogodilo upravo na pruzi od Slavonskog Broda do Vinkovaca? Kažu da ne postoji loša reklama…

Prostrani trgovi i ulice, barok i secesija, tornjići na krovovima

Po dolasku u Vinkovce predlažemo šetnju korzom i kavu pod jesenskim krošnjama gradskog parka i Trga bana Šokčevića. Današnju pješačku zonu krase motivi Oriona, najstarijeg indoeuropskog kalendara – kasnije ćete saznati zašto.

U centru grada nalazi se spomen-ploča, podsjetnik na Josipa Runjanina, koji je uglazbio hrvatsku himnu, rođenog 1821. godine u Vinkovcima. Tu je i prekrasna barokna zgrada Gradskog muzeja, u kojem možete saznati zašto Vinkovce zovu najstarijim europskim gradom.

Kolijevka rimskih careva 

Premda postoje stariji gradovi u Europi, vjeruje se kako su Vinkovci najstariji kontinuirano naseljen europski grad. Dulje od 8000 godina, preciznije.

Šetajući gradom, uočili smo motive Oriona na pločniku. Jedan su od simbola grada otkako je u gradu pronađena Orionova posuda stara gotovo 5000 godina. Koliko se još toga samo nalazi pod zemljom, pitanje je. U Vinkovcima i oranje zemlje može brzo eskalirati u arheološko iskopavanje.

Kasnije su stigli Rimljani. U rimsko doba Vinkovci su nosili naziv Cibalae, tj. Colonia Aurelia Cibalae. Tu su rođeni Valentinijan I. i Valens, rimski carevi i braća iz 4. stoljeća.

Šokci, Ivan Kozarac i zabranjena ljubav

Posjet Slavoniji i Srijemu ne bi bio potpun bez susreta sa Šokcima koji su ravnice istoka obogatili svojom tradicijom, folklorom, glazbom, kućama, avlijama i veseljem.

Tu je također i replika rodne kuće Ivana Kozarca, siromašnog hrvatskog književnika koji je dokumentirao život šokačkih sela te malih bećara i raspikuća poput Đuke Begovića. Iz Vinkovaca je potekao i Josip Kozarac, autor pripovijetke „Tena“. Njima u čast nastala je kulturna manifestacija Dani Josipa i Ivana Kozarca.

No to nije kraj priče - štoviše, početak je „vinkovačkih Romea i Julije“. Priča je to o dvoje mladih, Mariji i Ivanu Kozarcu, te njihovoj platonskoj ljubavi koja se nije mogla javno obznaniti jer su bili u krvnom srodstvu (trećem koljenu). Ivan je zbirku pjesama posvećenih njoj morao posvetiti izmišljenoj Vesni. Među njima je i poznata pjesma „Milovo sam garave i plave“, jedan od narodnih klasika.

Marija se s vremenom udala za drugog, zauvijek potajno čuvajući Ivanovu sliku i pjesme. Dobili su i spomenik koji ih je nakon smrti ujedinio zajedno na klupici kraj Bosuta, a prigodno se u Vinkovcima u održavaju manifestacije u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

U inat zaboravu: od Vinkovačkih jeseni do etno frizura

Vjerujemo da svi znaju za Vinkovačke jeseni, jednu od najvećih folklornih manifestacija ovog dijela Europe. Nastala je, kako sami kažu, „iz inata“ zatiranju običaja, pa je i za neslužbenu himnu uzeta pjesma „Inati se, Slavonijo“. 

Nismo mogli, a da se ne sjetimo inata rijeke Bosut, za koju kažu kako „odbija teći“. Život je ovdje tradicionalno opušten i teče laganim tokom, stoga njegujmo i ovu nematerijalnu baštinu. U Vinkovcima uživajte bez strke.

Zanimljivost o očuvanju baštine povezana je s natjecanjem u izradi tradicijskih frizura. Slično obližnjoj Etno reviji u Vukovaru, Vinkovci su se „specijalizirali“ za etno frizure u sklopu smotre folklora Vinkovačke jeseni. Manifestacija okuplja frizere i etnologe iz raznih zemalja koji prezentiraju (često zaboravljenu ili zanemarenu) baštinu svojih krajeva u obliku frizura. 

 

Vinkovci iz drugačije perspektive

Želite li bolje istražiti običaje i kulturu, javiti se možete lokalnoj agenciji Maximilian. Osim klasičnih razgleda Vinkovaca i Srijema, u svojoj ponudi imaju i druge turističke ture, prema dogovoru. Kod njih smo doznali da je tijekom 19. stoljeća u Vinkovcima živjela židovska zajednica koja je imala velik utjecaj na kulturu i gospodarstvo, a tragovi toga doba vidljivi su i danas u ostacima nekadašnjih vila u Ulici Jurja Dalmatinca, kao i tvrtke koju je osnovala obitelj poznate izraelske umjetnice Dine Merhav.

Lidija Martinković iz Maximilian Toursa podsjeća i na tzv. Living history program, koji za posjetitelje izvode glumci iz kazališta u Vinkovcima i Retkovcima, a dio su turističke ponude grada te surađuju s lokalnim vodičima i agencijama.

Pun tanjur: ovdje se ne staje na vagu...

Ako se negdje ne trebate brinuti o tome što ćete i gdje jesti, onda su to Slavonija i Srijem. Vinkovci imaju bogatu ugostiteljsku ponudu, a u skladu s ponosom dobrog domaćina, ovdje se očekuje da uživate u hrani bez susprezanja. Kulen, čvarci, švargle, kiflice, čobanac, fiš-paprikaš, domaća rakija… 

Inače, u 19. stoljeću ondje su se nalazile krčme čijim imenima ne bismo odoljeli: Kod crne ruže, Kod bijelog vuka, Vojnička gostionica, Kod srebrne kugle… Nije ni čudno što je najpopularniji tematski razgled grada prije koju godinu bio Sve birtije obišo sam, koji je organizirala Turistička zajednica Vinkovaca za svoje sugrađane i goste. 

Colonia, rockabilly, pin-up, Majke… svirke uvijek mora biti!

Uz Vinkovce smo ludovali na Cro-dance 1990-ih: muški dio benda Colonia dolazi iz Vinkovaca, a i samo ime dolazi od starog naziva grada: Colonia Aurelia Cibalae.

No, budimo realni, Vinkovci su utvrda alternativne (glazbene) scene koja nam je dala Gorana Bareta i Majke i poznati sastav Punčke. 

U ranim ljetnim danima grad postaje rockabilly oaza za sve ljubitelje vintagea. Već devetu godinu zaredom Vinkovce će drmati Hang Loose rockabilly festival. 

Uz DJ-eve i razigranu glazbenu podlogu održavaju se buvljak, pin-up šminkanja, friziranje i fotografiranja kroz koja lokalni frizeri i tattoo majstori demonstriraju svoje vještine.

  

"Zelena ilegala"

Vinkovci su svojedobno završili u novinskim rubrikama zbog čovjeka koji je svojim ilegalnim radnjama za promjenu raznježio cijelu državu.

O njemu je snimljen i dokumentarni film „Čovjek i drvo“, koji je osvojio srca domaće i strane publike. Prikazuje priču o Vinkovčaninu Vladimiru Dimiću, koji neumorno, od 1986. godine potajno sadi stabla, uglavnom po Zagrebu, ali i Istri i Vinkovcima. Pritom je ponekad glumio radnika Zrinjevca u uniformi sličnoj njihovoj.

Njegova srčanost tehnički je nelegalna jer je za sadnju potrebna dozvola, no kaže kako ne sadi bezumno, već planirano: uzima u obzir površine, sadnice, okolno drveće, alergene i poštuje sve propise. Sve radi o vlastitom trošku, a neka stabla posvetio je našim umjetnicima. Neće stati jer, kako kaže, to je njegova životna misija i jednostavno osjeća da mora.

Čamci na obali, krošnje i konji u ravnici

U samom gradu, kod Bosuta, gradskog bazena i stadiona HNK-a Cibalia Vinkovci, nalazi se popularni park Lenije za one koji preferiraju šetnje prirodom. Za pitoreskne prizore i odmor na obalama rijeke uputite se na jug, gdje vas čekaju Lovački dom i park-šuma Kunjevci (prekrasna priroda i dobar ručak!), Sokolski dom Sopot, konjički klubovi i kuće za odmor. 

Za ljubitelje aktivnosti tu su kupalište Banja, Zrakoplovni klub Vrabac, lov, ribolov i teniski tereni Vinkovaca, na kojima su trenirali „domaći, a svjetski“ velikani poput Ivaniševića.

Želite li „kopati dublje“ u povijest, predlažemo da se zaputite u Arheološki park Sopot na istoimenom izletištu. Do njega možete doći pješačko-biciklističkom stazom dugom 3 kilometra. Ondje se nalaze rekonstruirane sopotske kućice koje su nastale u močvarama ili uz potoke i rijeke.

Vinkovčani vas podsjećaju da je svibanj odličan tajming za posjet jer se održava vinkovačka rekreativna biciklijada „Tour natur“. 

Vinkovačko stanje uma

Na kraju svega, grad čine ljudi. Zbog toga predlažemo da pogledate vinkovačku obradu Pharrellova hita Happy i uvjerite se u lokalno stanje uma. Kombinirajući sve što čini grad i što čini njegove ljude ponosnima, mladi Vinkovčani su svojedobno kreirali su najbolju verziju pjesme Happy koju smo vidjeli. 

Pogledajte kako izgledaju stari Rimljani koje je preuzeo moderni beat, književnici zaljubljeni u lijepe snaše na Bosutu, ujedinjena hip-hop, rock i tamburaška scena grada, Vinkovčani rasplesani „pod nebom boje Cibalije“ i sreća od koje se „psiholozi češu po glavi“. I vidimo se u Vinkovcima!