Ima li veće jesenske idile od vlakova, perona, knjiga i beskrajnih panonskih ravnica? Romantični kakvi jesmo, odlučili smo spojiti sve u jedno i posjetiti regiju gdje se „ne zna što je šire – ili duša il' ravnica“.

Zaputili smo se u Vukovarsko-srijemsku županiju, čiji je glavni turistički slogan, prigodno: Protkani zlatom. Prošetali smo Vinkovcima i izdvojili za vas ono poznato i nepoznato, što trebate znati i doživjeti (barem za prvi put).

Jesen, vlakovi, peroni, knjige…

Ako možete, preporučujemo da se u Vinkovce uputite vlakom. Osim što vraća u neka davna vremena i omogućuje bezbrižno prepuštanje slavonskom pejzažu, simbolično je jer su Vinkovce zvali gradom željezničara. Bio je važno željezničko prometno čvorište, a gotovo svaka obitelj imala je nekoga tko je zaposlen u željeznicama.

Danas će vas u čekaonici dočekati i stalni izložbeni postav Željezničkog muzeja, gdje možete otkriti zanimljivost poput one da su nekada ovu čekaonicu stariji željezničari od milja zvali Bosanka. Naime, vlak su čekali radnici koji su se vraćali sa žetve natrag u BiH. Njihov vlak kretao bi rano ujutro, pa su noći provodili na kolodvoru, gdje bi ih ujutro željezničari budili. 

A jeste li znali da se slavno ubojstvo u Orient Expressu, prema romanu Agathe Christie, dogodilo upravo na pruzi od Slavonskog Broda do Vinkovaca? Kažu da ne postoji loša reklama…

Prostrani trgovi i ulice, barok i secesija, tornjići na krovovima

Po dolasku u Vinkovce predlažemo šetnju korzom i kavu pod jesenskim krošnjama gradskog parka i Trga bana Šokčevića. Današnju pješačku zonu krase motivi Oriona, najstarijeg indoeuropskog kalendara – kasnije ćete saznati zašto.

U centru grada nalazi se spomen-ploča, podsjetnik na Josipa Runjanina, koji je uglazbio hrvatsku himnu, rođenog 1821. godine u Vinkovcima. Tu je i prekrasna barokna zgrada Gradskog muzeja, u kojem možete saznati zašto Vinkovce zovu najstarijim europskim gradom.

Colonia Aurelia Cibalae: Kolijevka rimskih careva i dobrog piva

Premda postoje stariji gradovi u Europi, vjeruje se kako su Vinkovci najstariji kontinuirano naseljen europski grad. Dulje od 8000 godina, preciznije.

Šetajući gradom, uočili smo motive Oriona na pločniku. Jedan su od simbola grada otkako je u gradu pronađena Orionova posuda stara gotovo 5000 godina. Koliko se još toga samo nalazi pod zemljom, pitanje je. U Vinkovcima i oranje zemlje može brzo eskalirati u arheološko iskopavanje.

Kasnije su stigli Rimljani. U rimsko doba Vinkovci su nosili naziv Cibalae, tj. Colonia Aurelia Cibalae. Tu su rođeni Valentinijan I. i Valens, rimski carevi i braća iz 4. stoljeća.

U čast tome ljeti se održavaju antičke filmske večeri i Festival dokumentarnog rock-filma. Na tzv. Rimskim danima slavna povijest grada prikazana je kroz sajmove, obrte, borbe gladijatora (ali i dviju gladijatorica!), povijesne bitke, pa čak i moderne oblike uživanja.

Priča se da je car Valens bio podeblja pivopija, pa se po njemu danas vinkovačko craft pivo zove Valens. A ako nikada niste probali rimske hamburgere i kobasice, eto savršene kombinacije i prilike!

Šokci, Ivan Kozarac i zabranjena ljubav

Posjet Slavoniji i Srijemu ne bi bio potpun bez susreta sa Šokcima koji su ravnice istoka obogatili svojom tradicijom, folklorom, glazbom, kućama, avlijama i veseljem.

Tu je također i replika rodne kuće Ivana Kozarca, siromašnog hrvatskog književnika koji je dokumentirao život šokačkih sela te malih bećara i raspikuća poput Đuke Begovića. Iz Vinkovaca je potekao i Josip Kozarac, autor pripovijetke „Tena“. Njima u čast u listopadu se održava kulturna manifestacija Dani Josipa i Ivana Kozarca.

No to nije kraj priče - štoviše, početak je „vinkovačkih Romea i Julije“. Priča je to o dvoje mladih, Mariji i Ivanu Kozarcu, te njihovoj platonskoj ljubavi koja se nije mogla javno obznaniti jer su bili u krvnom srodstvu (trećem koljenu). Ivan je zbirku pjesama posvećenih njoj morao posvetiti izmišljenoj Vesni. Među njima je i poznata pjesma „Milovo sam garave i plave“, jedan od narodnih klasika.

Marija se s vremenom udala za drugog, zauvijek potajno čuvajući Ivanovu sliku i pjesme. Nedavno su dobili spomenik koji ih je nakon smrti ujedinio zajedno na klupici kraj Bosuta, a prigodno se u Vinkovcima od 15. 10. do 15. 11. održavaju manifestacije u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

U inat zaboravu: od Vinkovačkih jeseni do etno frizura

Vjerujemo da svi znaju za Vinkovačke jeseni, jednu od najvećih folklornih manifestacija ovog dijela Europe. Nastala je, kako sami kažu, „iz inata“ zatiranju običaja, pa je i za neslužbenu himnu uzeta pjesma „Inati se, Slavonijo“. 

Nismo mogli, a da se ne sjetimo inata rijeke Bosut, za koju kažu kako „odbija teći“. Život je ovdje tradicionalno opušten i teče laganim tokom, stoga njegujmo i ovu nematerijalnu baštinu. U Vinkovcima uživajte bez strke.

Zanimljivost o očuvanju baštine povezana je s natjecanjem u izradi tradicijskih frizura. Slično obližnjoj Etno reviji u Vukovaru, Vinkovci su se „specijalizirali“ za etno frizure u sklopu smotre folklora Vinkovačke jeseni. Manifestacija okuplja frizere i etnologe iz raznih zemalja koji prezentiraju (često zaboravljenu ili zanemarenu) baštinu svojih krajeva u obliku frizura.

 

 

Vinkovci iz malo drugačije perspektive: židovski trag

Prisjećajući se starih običaja, kultura i naroda, primijetili smo zanimljivu tematsku turu lokalne agencije Maximilian. Osim klasičnih razgleda Vinkovaca i Srijema, u svojoj ponudi imaju i židovsku turističku rutu. O čemu se radi?

Tijekom 19. stoljeća u Vinkovcima je živjela židovska zajednica koja je imala velik utjecaj na kulturu i gospodarstvo, a tragovi toga doba vidljivi su i danas u ostacima nekadašnjih vila u Ulici Jurja Dalmatinca, kao i tvrtke koju je osnovala obitelj poznate izraelske umjetnice Dine Merhav.

U spomen tome posjetitelji mogu doživjeti kako su nekad izgledali Vinkovci i život Židova u njemu, ali saznati i neke druge zanimljivosti poput one o slavonskom razbojniku Čarugi, koji je „pao“ baš u Vinkovcima. 

Lidija Martinković iz Maximilian Toursa podsjeća i na tzv. Living history program, koji za posjetitelje izvode glumci iz kazališta u Vinkovcima i Retkovcima, a dio su turističke ponude grada te surađuju s lokalnim vodičima i agencijama.

Pun tanjur: ovdje se ne gleda na vagu i kalorije!

Ako se negdje ne trebate brinuti o tome što ćete i gdje jesti, onda su to Slavonija i Srijem. Vinkovci imaju bogatu ugostiteljsku ponudu, a u skladu s ponosom dobrog domaćina, ovdje se očekuje da uživate u hrani bez susprezanja. Kulen, čvarci, švargle, kiflice, čobanac, fiš-paprikaš, domaća rakija… I spremni ste za zimu.

Popularni restorani su Lamut San u gradu te Vatikan kraj kolodvora. U večernjim satima u ovoj „metropoli Šokadije“ garantirana je zabava sa Šokcima uz ples i pjesmu.

Inače, u 19. stoljeću ovdje su se nalazile krčme čijim imenima ne bismo odoljeli: Kod crne ruže, Kod bijelog vuka, Vojnička gostionica, Kod srebrne kugle… Nije ni čudno što je najpopularniji tematski razgled grada prošle godine bio „Sve birtije obišo sam“.

Organizirala ga je Turistička zajednica Vinkovaca za svoje sugrađane i goste, a ove godine pozivaju vas 24. listopada na Vinkovački festival šunke, vina, rakije i kulena. Već vidimo, bit će „Sve štandove obišo sam“.

Colonia, rockabilly, pin-up, Majke… svirke uvijek mora biti!

Uz Vinkovce smo ludovali na Cro-dance 1990-ih: muški dio benda Colonia dolazi iz Vinkovaca, a i samo ime dolazi od starog naziva grada: Colonia Aurelia Cibalae.

No, budimo realni, Vinkovci su utvrda alternativne (glazbene) scene koja nam je dala Gorana Bareta i Majke i poznati sastav Punčke

U ranim ljetnim danima grad postaje rockabilly oaza za sve ljubitelje vintagea. Već četvrtu godinu zaredom Vinkovce je drmao Hang Loose rockabilly festival

Uz DJ-eve i razigranu glazbenu podlogu održavaju se buvljak, pin-up šminkanja, friziranje i fotografiranja kroz koja lokalni frizeri i tattoo majstori demonstriraju svoje vještine. Dosadašnje koncerte obilježili su dojmljivi prizori poput mađarskog benda Dynamite Dudes, čiji je član zasvirao na kontrabasu u vatri.

Sve to odvija se u dvorištu rockabilly bara Hang Loose, koji srećom radi i ostatak godine. Retro stil, 80 vrsta piva, šareno dvorište i zlatno pravilo da „svirke uvijek mora biti“ osvojili su nas na prvu.

 

  

Drugačija „zelena ilegala“: Vinkovčanin koji je potajno sadio stotine stabala po Hrvatskoj

Vinkovci su nedavno završili u novinskim rubrikama zbog čovjeka koji je svojim ilegalnim radnjama za promjenu raznježio cijelu državu.

O njemu je snimljen i dokumentarni film „Čovjek i drvo“, koji je osvojio srca domaće i strane publike. Prikazuje priču o Vinkovčaninu Vladimiru Dimiću, koji je duže od 30 godina potajno sadio stabla, uglavnom po Zagrebu, ali i Istri i Vinkovcima. Pritom je ponekad glumio radnika Zrinjevca u uniformi sličnoj njihovoj.

Njegova srčanost tehnički je nelegalna jer je za sadnju potrebna dozvola, no kaže kako ne sadi bezumno, već planirano: uzima u obzir površine, sadnice, okolno drveće, alergene i poštuje sve propise. Sve radi o vlastitom trošku, a neka stabla posvetio je našim umjetnicima. Neće stati jer, kako kaže, to je njegova životna misija i jednostavno osjeća da mora.

Čamci na obali, krošnje hrasta i konji u ravnici

U samom gradu, kod Bosuta, gradskog bazena i stadiona HNK-a Cibalia Vinkovci, nalazi se popularni park Lenije za one koji preferiraju šetnje prirodom. Za pitoreskne prizore i odmor na obalama rijeke uputite se na jug, gdje vas čekaju Lovački dom i park-šuma Kunjevci (prekrasna priroda i dobar ručak!), Sokolski dom Sopot, konjički klubovi i kuće za odmor.

 

 

Za ljubitelje aktivnosti tu su kupalište Banja, Zrakoplovni klub Vrabac, lov, ribolov i teniski tereni Vinkovaca, na kojima su trenirali „domaći, a svjetski“ velikani poput Ivaniševića i Đokovića.

Želite li „kopati dublje“ u povijest, predlažemo da se zaputite u Arheološki park Sopot na istoimenom izletištu. Do njega možete doći pješačko-biciklističkom stazom dugom 3 kilometra. Ondje se nalaze rekonstruirane sopotske kućice koje su nastale u močvarama ili uz potoke i rijeke.

Vinkovčani vas podsjećaju da je listopad odličan tajming za posjet jer se 17. 10. održava vinkovačka rekreativna biciklijada „Tour natur“ (u slučaju loših vremenskih uvjeta, odgađa se na 18. 10. u isto vrijeme). 

Happy kao soundtrack vinkovačkog stanja uma

Na kraju svega, grad čine ljudi. Zbog toga predlažemo da pogledate vinkovačku obradu Pharrellova hita Happy i uvjerite se u lokalno stanje uma. Kombinirajući sve što čini grad i što čini njegove ljude ponosnima, mladi Vinkovčani kreirali su najbolju verziju pjesme Happy koju smo vidjeli (sorry, Splite! Za dlaku!).

Pogledajte kako izgledaju stari Rimljani koje je preuzeo moderni beat, književnici zaljubljeni u lijepe snaše na Bosutu, ujedinjena hip-hop, rock i tamburaška scena grada, Vinkovčani rasplesani „pod nebom boje Cibalije“ i sreća od koje se „psiholozi češu po glavi“. I vidimo se u Vinkovcima!

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju