Atenska akropola je najpoznatija akropola svijeta, te je često zovu samo Akropola. Čini ju kompleks antičkih građevina na 70m visokoj ravnoj stijeni, 150 m iznad morske razine. Zbog svoje povijesne važnosti, od 1987. Godini se nalazi na UNESCOvom popisu svjetske baštine u Europi kao jedno od najvažnijih spomenika europske kulturne baštine.

Područje današnje Akropole nastanjeno je već prije 4000 godina u neoitskom dobu, dok je prva palača izgrađena u mikenskoj epohi. Ostatci zidina iz tog vremena, oko 1200. godine prije naše ere ostali su sačuvani, dok su Grci u VI. stoljeću pr. Kr. sazidali hram božici Ateni, monumentalna ulazna vrata i svetište božici Niki. Te građevine nisu dugo potrajale jer su ih Perzijanci u godinama 480. pr. Kr.-479 pr. Kr. sravnili sa zemljom.

Tek je Periklo, 461. dodine pr. Kr., vođa Atene, dao na brdu tvrđave Akropole sazidati građevine iz klasične epohe čijim se impozantnim ostacima još i danas divimo. Godine 448. pr. Kr. osnovao je građevnu komisiju kojoj su pripadali istaknuti arhitekti, kipari - među njima Fidija - i slikari. Ali radovi jedva da su bili započeli kada je godine 431. pr. Kr. izbio Peloponeski rat. Tek je nakon rata dovršena izgradnja jednih od najimpozantnijih građevina današnjice - kompleks Akropole kakvog danas poznajemo.

Prvi je nastao Partenon, glavni hram Atene. Smješten na golemom kamenom podnožju od tri stepenice čija je temeljna površina na gornjem rubu iznosila 70 x 30 m, a na kojoj se uzdizalo 46 doriskih stupova visokih preko 10 m. Iznad tamnocrvenih zidova nalazio se je obojeni drveni kasetirani strop, dok je središte hrama krasio 13 m visok kip božice Atene. Nakon Partenona je nastao i Erjtek, građevina nepravilna tlocrta s neliko kultnih mjesta sa svetištima i žrtvenicima.
U 5. stoljeću Partenon je bio pretvoren u kršćansku crkvu, a 1456. godine, gotovo tisuću godina kasnije, Turci su ga pretvorili u džamiju i kraj građevine postavili vitki minerat.

Kad su ih Venecijanci vođeni grofom Konigsmarckom opkolili Akropolu, spremili su svoje zalihe baruta i sve ugledne ljude u džamiju na Partenonu; nadali su se da se neprijatelj neće usuditi napasti hram. To se, međutim, ipak dogodilo.

Eksplozija je razorila Partenon, a tek je 1834. Godine krenula najveća akcija spašavanja ove građevine, predvođena Leom Kanzeom, po nalogu Ludwiga I. Bavarskog.

Danas je Akropola najpoznatija atrakcija Grčke, a otvorena je za javnost svakog dana od 8:00 - 19:30, dok cijena ulaznice iznosi 12 €. Akropola se može posjetiti i besplatno, i to na dane slobodnog ulaska na arheološke lokalitete u Grčkoj: 6. ožujka – Dan sjećanja na Melinu Merkuri, 18. travnja – Međunarodni dan spomenika, 18. svibnja – Međunarodni dan muzeja, 5. lipnja – Svjetski dan zaštite okoliša, 27. rujna – Svjetski dan turizma, Zadnji vikend u rujnu svake godine – Europski dani kulturnog nasljeđa, Nedjelje u razdoblju od 1. studenog do 31. Ožujka, na dane Državnih blagdana.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju