Tijekom stoljeća Delfi su se pretvorili u važno povijesno središte za ljude iz cijele Grčke i šire. Ovo starogrčko svetište i proročište nadaleko je poznato. Vladari i obični ljudi podjednako su ovdje hodočastili kako bi zatražili savjete o pitanjima rata, politike ili možda ljubavi, a utjecaj proročišta oslabio je tek u kasnijim godinama stare Grčke. Danas je ovo nalazište važna arheološka znamenitost, te više od 600 tisuća ljudi posjeti Delfi svake godine. Ako planirate biti jedan od njih evo nekih savjeta o povijesti i životu ovog proročišta, da se baš ne zaputite neupućeni…
Prvi stanovnici
Prema grčkoj mitologiji, Apolon, bog glazbe, proroštva i sunca, želio je pronaći mjesto gdje bi mogao komunicirati s običnim smrtnicima. Pronašao je Delfe, koji su u to vrijeme bili divlje mjesto nastanjeno zlom zmijom s glavom zmaja imena Piton. Boginja Hera poslala je Pitona da čuva to područje i spriječi Apolona da ondje uspostavi svoje proročište, no u tome nije uspjela. Ondje je uspostavio svoj hram i imenovao svećenicu, poznatu kao Pitija, da djeluje kao njegova glasnogovornica. Rečeno je da je Pitija mogla primati poruke od Apolona i tumačiti njegova proročanstva onima koji su ih tražili.
Mitologiju na stranu, arheološki dokazi upućuju na to da su Delfi bili naseljeni još u neolitskom razdoblju, koje je počelo oko 7000. prije n. e. Iskapanja u Delfima također su otkrila tragove mikenskog naselja. Ispod Apolonovog svetišta pronađeni su temelji kuće koja datira iz 14. do 12. stoljeća prije n. e. Na mjestu gdje se danas nalazi arheološki muzej u Delfima otkrivene su grobnice iz istog razdoblja. Također su iskopane male ženske i životinjske figurice u mikenskom stilu koje se često nalaze na mjestima bogoslužja. Delfi su mogli biti kultno mjesto i prije uspostavljanja Apolonovog svetišta.
Zlatne godine
U 7. i 6. stoljeću prije Krista došlo je do značajnog gospodarskog, političkog i društvenog razvoja za sve grčke gradove-države. Prvi značajni kameni hram u Delfima sagrađen je oko 650. g. pr. n. e., a zatim su u sljedećih nekoliko stoljeća napravljeni i razni drugi hramovi. Delfi su bili na vrhuncu svoje moći i utjecaja između 6. i 4. stoljeća pr. n. e. Ljudi iz svih krajeva Grčke i Sredozemlja dolazili su konzultirati proročište i sudjelovati u raznim vjerskim festivalima i igrama. Prve Pitijske igre održane su 586. godine pr. n. e., a od tada su se organizirale svake četiri godine u čast Apolona.
Te su igre trajale pet dana, a uključivale su atletska te glazbena i likovna natjecanja. Pitijskim igrama prisustvovali su sportaši, pjesnici, glazbenici, gledatelji i hodočasnici koji su došli uživati u spektaklu, posavjetovati se s proročištem i prinijeti žrtve bogovima. Mnogi poznati ljudi posjetili su Delfe tijekom njihova procvata, uključujući filozofe Sokrata i Aristotela. Delfi su bili u središtu važnih političkih događaja, a kontrola nad proročištem čak je izazivala i sukobe.
Aleksandar Veliki
Godine 338. pr. n. e., makedonski kralj Filip II. porazio je Amfiktionsku ligu i preuzeo kontrolu nad Apolonovim svetištem. Imenovao je vlastite predstavnike kako bi nadgledali poslove svetišta, te upotrijebio proročište da legitimizaciju svoje vladavine i povećavanje ugleda. Tijekom vladavine makedonskih kraljeva, Delfi su nastavili biti važno središte vjerskih i kulturnih aktivnosti, ali su njihova politička moć i utjecaj stalno opadali.
Filipov sin, Aleksandar Veliki, posjetio je Delfe 336. godine pr. n. e., nedugo nakon što je postao kralj. Prema nekim izvorima, proročište je Aleksandra proglasilo Zeusovim sinom. Aleksandra je toliko impresioniralo ovo proročište da je darova dobar dio plijena od svog osvajanja Perzije svetištu u Delfima. To je uključivalo razne zlatne i srebrne posude i veliku količinu perzijskog državnog blaga.
Aleksandrov posjet Delfima pomogao je da se uspostavi njegov legitimitet kao vladara i poveća njegov ugled kao heroja i osvajača. Nakon Aleksandrove smrti 323. godine pr. n. e., njegovi generali uzalud su se borili za kontrolu njegovog golemog carstva, a nestabilnost se proširila Grčkom. Svetište u Delfima bilo je zahvaćeno tim sukobima te su ga razne vojske tijekom godina oštetile i opljačkale.
Rimsko doba
Četvrti makedonski rat završio je bitkom kod Pidne 168. godine pr. n. e. To je označilo kraj makedonske monarhije i početak rimske vladavine nad Grčkom. U početku su rimski carevi i generali visoko cijenili Delfe kao važno vjersko i kulturno središte grčkog svijeta, kojem su se toliko divili. Rimski su se vladari pobrinuli za očuvanje Pitijskih igara i zadržali neke od političkih privilegija stanovnika Delfa.
Car Hadrijan, koji je vladao Rimskim Carstvom od 117. do 138. godine n. e., divio se Delfima i dao je postaviti nekoliko kipova na mjestu svetišta. Tijekom prvih desetljeća 4. stoljeća n. e. Delfi su opljačkani i izgubili su većinu svog blaga, a vjerske su aktivnosti počele gubiti na važnosti. Kršćanstvo je napredovalo, te su stare vjere ubrzo napuštene, jer je poganstvo bilo žestoko progonjeno.
Najveći bleferi Mediterana: Otok stogodišnjaka koji su živjeli skriveni ispod kamenih gromada
