Galerija
„Gornji, zeleni dio divljeg komorača pruža intenzivnu, finu aromu i izrazito je dekorativan. Koristim ga umjesto mente kako bi pružio mirisnu i svježu notu koja podsjeća na anis. Prvi sam ga put kušao kao dijete kad mi ga je baka davala umjesto žvakaće gume. Na Lošinju je omiljen u varivima od raštike ili boba, a pomiješate li bob, komorač i maslinovo ulje, dobit ćete izvrstan prilog“, kaže Alfred Keller, vrsni chef restorana lošinjske Alhambre, kojemu je ova zdrava namirnica čest gost na tanjuru.
Svi djelovi komorača, koromača ili slatkog kopra upotrebljivi su za jelo. Stabljike mogu se iskoristiti za pripremu temeljaca i variva, svježi listići za izradu umaka i salatnih preljeva, a sjemenke sljubiti s mesom, kruhom ili u pripremi slastica. Sjemenke su dobar izvor bjelančevina za vegane i vegetarijance.
Slatki kopar divlja je začinska biljka koja ima čitav niz blagotvornih djelovanja na organizam. Dobar je kao diuretik, a pomaže i kao čaj za mršavljenje. Osim toga, smiruje živce, smanjuje glavobolje i upalne procese u organizmu. Dobar je izvor kalija koji pomaže kod snižavanja visokog tlaka.
Komorač sprječava bolesti i potiče na pravilan rad crijeva, bubrega, jetre i želuca. Budući da sprječava nadutost i ublažava osjećaj težine u želucu, listići koromača često se kombiniraju s mahunarkama. U Istri se tradicionalno priprema maneštra od komorača. Osim graha dodaje se i krumpir te nezaobilazni pešt od sitno nasjeckane pancete, češnjaka i peršina.
Od slatkog kopra rade se različiti ljekoviti pripravci u obliku čaja, praška i ulja, a koristi se i za pripremu rakija i travarica. U stotinu grama korijena komorača nalazi se tek tridesetak kalorija, zbog čega se preporučuje osobama koje paze na liniju.
> Željezni čovjek od 182 metra novi je najviši spomenik na svijetu
