Putujući Europom tijekom zimskih mjeseci, u gradovima ćete naići na mnoštvo malenih kućica u kojima se poslužuje primamljiv alkoholni napitak, popularno kuhano vino. I dok se ono najviše konzumira tijekom adventskih tjedana, nerijetko ćete naići na štandove koji su uporni i prodaju ga i nakon blagdana. A zašto i ne bi? Jer, što će vas bolje zagrijati od šalice vrućeg kuhanog vina? A u kojim gradovima se poslužuje najbolje kuhano vino? Malo smo istraživali i naišli na ove podatke.
Iako se tradicionalno poslužuje u božićno vrijeme, kuhano vino svoje korijene vuče iz doba Rimljana, koji su zaslužni za popularizaciju ovog napitka. Kuhano vino prvi se put spominje još u 2. stoljeću, otkad su ga Rimljani širili Europom tijekom svojih ratnih pohoda i osvajanja. Ono je nastalo kao odgovor neopisive ljubavi Rimljana prema vinu na hladne europske zime. Isprava prosto, začinjeno jedino šećerom, kuhano vino danas se razvilo u pravu znanost s mnoštvom začina i načinima pripreme.
Postoje varijacije, ovisno o regiji u kojoj se nalazite i njihovoj strasti prema pojedinim začinima. Ali u pravilu, kuhano vino se priprema od crvenog vina koje se zagrijava zajedno s cimetom, zvjezdanim anisom, klinčićem, limunom, šećerom i štapićima vanilije. Iako se radi i od bijelog, u originalu se radilo od crvenog vina.
Tijekom putovanja kroz Europu u zimskim mjesecima imat ćete mogućnost za istraživanje kako se kuhano vino proizvodi u pojedinoj državi. U Nizozemskoj, kuhano vino se naziva bisschopwijn, biskupsko vino i umjesto limuna koriste naranču kao jedan od začina. Francuzi ga zovu vin chaud, vruće vino i ne koriste šećer prilikom kuhanja. Bugari u njega dodaju med, papar i komadiće jabuke te ga zovu greyano vino. No, Nijemci imaju posebnu metodu pripreme. Dok u pravilu koriste iste začine kao i ostatak Europe, oni ga poslužuju sa zapaljenim grumenom šećera. Pronaći ćete ga na svim božićnim sajmovima u Njemačkoj pod nazivom Feuerzangentasse, što je Njemački naziv za vatrenu šalicu.
Uz to što je savršen grijač u hladne zimske dane, kuhano vino ima i nekoliko pozitivnih zdravstvenih učinaka. Crveno vino izvrstan je izvor antioksidansa koji povećavaju razinu HDL-a odnosno dobrog kolesterola. Isto tako znatno smanjuje rizik od srčanih bolesti uzrokovanih začepljenjem krvnih žila. Cimet ima moćna protuupalna svojstva, a muškatni oraščić sudjeluje u oslobađanju toksina iz jetre i bubrega.
Ali, bilo kako bilo, utvrditi gdje se kuha najbolje vino je poprilično težak zadatak. Ja stojim kod njemačke verzije, ali isto tako priznajem da mi i bugarska varijanta zvuči primamljiva. A vama? Najbolje bi bilo da nas netko vozi Europom da možemo isprobati sve varijacije.
