Galerija
Klek sagledan sa svake strane izgleda drukčije, a najzanimljiviji je oblik onaj koji se može vidjeti iz smjera Ogulina. Hrbat planine od tuda neizmjerno podsjeća na diva koji se polegnuo na leđa i zaspao. Upravo zbog toga nastali su mnogi mitovi i legende, koji se i dandanas prepričavaju.
Jedna je od legendi i ona o divu Kleku, koji je zaratio s bogom Volosom. Čarobni mač Volosa mogao je skameniti koga god i što god je poželio. Tako je Volos skamenio i diva Kleka, koji se netom prije negoli je skamenjen zakleo kako će se jednog dana probuditi i osvetiti.
Iz te legende rodila se nova koja je govorila o klečkim vješticama. One su za vrijeme olujnih noći u kolu plesale vještičje plesove, sve s ciljem da probude diva iz stoljetnog sna. O njima je u svojim pripovijetkama pripovijedao i povjesničar Rudolf Strohal. Njegove junakinje zapravo su prave antagonistice koje se bave vradžbinama, pustoše gostionice i usmrćuju muževe, a iako je riječ o pučkoj predaji, ove su priče stvarni iskazi žena optuženih da su vještice, svjedoka i sudaca u tim procesima.
Priče o nadnaravnim bićima koja nastanjuju ovu planinu bile su inspiracija i jednoj od naših najpoznatijih književnica Ivani Brlić-Mažuranić, pa mnogim izletnicima nerijetko obilazak Kleka počinje u Ivaninoj kući bajke u Ogulinu. Ovaj multimedijalni i interaktivni centar koji slavi bajke i svekoliko bajkovito stvaralaštvo jedinstven je u svijetu, a osim njega mnogim planinarima bit će zanimljiv i ogulinski Zavičajni muzej, odakle kreću mnoge organizirane ture obilaska Kleka.
Ipak, najposjećenija i najkraća staza ove mistične planine jest ona koja počinje u selu Bjelsko. Ta je staza vrlo dobro markirana, a na samom početku poučne staze nalazi se informativna ploča koja govori o biološkoj raznolikosti s kojom ćete se susresti prilikom uspona.
Nešto prije samog vrha nalazi se planinarski dom smješten na zaravni, odnosno na hrptu Kleka i neposredno ispod njegove goleme vršne stijene. U ovom naizgled malom domu nalaze se spavaonice s 42 mjesta za noćenje i dvije blagovaonice u kojima se možete okrijepiti planinskim čajem, no hrana vas neće dočekati pa svakako ponesite nešto što ćete prizalogajiti.
Zauzmite jednu od klupica ispred doma i napravite si zasluženi sendvič. Lidlova ponuda suhomesnatih proizvoda iz Okusa zavičaja, poput dalmatinskog pršuta, buđole ili pak istarskog sira, sve je što jedan pravi sendvič treba imati. Cijelu priču zasladite pitom od jabuke, također iz ponude Okusa zavičaja.
Mala zakuska dat će vam snage za daljnje istraživanje ove gore čudesnog oblika koja je dom brojnim zaštićenim vrstama biljaka i životinja. Upravo je ta raznolikost flore razlog zbog kojeg Klek ima status botaničkog rezervata. O bogatoj flori i fauni govori i najstariji zapis o usponu na Klek, koji ide gotovo 200 godina u prošlost, točnije u 1838. godinu. Saski kralj Friedrich August II. tada se kao botaničar amater popeo na Klek u pratnji Josipa Jelačića, kasnije hrvatskoga bana.
Kako je Klek prava poslastica za sve one koji se bave planinarenjem ili to tek planiraju, Hrvatska gorska služba spašavanja navodi nekoliko savjeta kojih biste se trebali pridržavati kada krenete u ovu pustolovinu. Kao i u svakom sportu, bavili se njime rekreativno ili ne, treba biti na oprezu, a pogotovo na strmim stazama Kleka. Kako se ne biste našli u situaciji u kojoj bi vas ti vrijedni volonteri trebali spašavati, nikada na planinu ne idite sami, a o smjeru kretanja i vremenu povratka uvijek obavijestite obitelj. Nikako nemojte zaboraviti nositi odgovarajuću odjeću i obuću kako vas vremenske prilike ne bi iznenadile. Čvrste cipele ili jače tenisice obvezne su, kao i slojevita odjeća, jer su na većoj nadmorskoj visini niže temperature, a nije naodmet ponijeti i rezervnu majicu i čarape.
