Kao što pod dlijetom vrsnih kipara od sirovog kamena nastaju remek-djela, tako se i naizgled obične sorte u rukama iskusnih vinara pretvaraju u poruke iz boce koje ispisuju priče o upornosti, kao i terroiru nekog prostora i vremena. Jedna od takvih, nepravedno zanemarenih sorti je i cetinka, domorotkinja korčulanskih vinograda koja je vinarima dugi niz godina bila u drugom planu. Pepeljuzi među sortama tek su posljednjih godina vinski stručnjaci počeli pridavati pažnju koju zaslužuje, a jedan od pionira među njima je enolog Matej Jovanov, koji ju je vinuo od Blata do zvijezda.
Novo ruho cetinke
Herbalne note cetinke nekoć su se većinom mogle namirisati tek između drugih sorti u vinima koja su nerijetko prolazila ispod radara, ali od (prek)jučer se glasnije priča o tome kako živahno leprša čašama, pomnije se prati ljeskanje zelenkastih tonova na ljetnom suncu, govori o nježnosti, svježini i pitkosti. Cetinka novo ruho može zahvaliti dobrim položajima, ograničenom urodu i vinima koja se najprije rade u vinogradu, a tek potom u podrumu.
Sve o tome zna Matej Jovanov, čija vinarija (baš kao i cetinka) najprije iznenadi, a potom i očara lakoćom uživanja u trenutku. Nakon što vas divlji put od glavne ceste odvede u pitomu oazu wine bara i kušaonice satkanih od kamena, zelenila i drveta lako je ondje ostati. I to dugo. U polaganom ritmu kušati. Istraživati cetinku, rukatac, pošip, plavac mali i syrah. Prošetati do slatkih trešanja i smazati kriomice nekoliko komada dok sunce na odlasku uranja u listove loze, oslikavajući kulisu za pamćenje.
U zagrljaju vinograda
Kad dođete kod Jovanova i udahnete mir kojim hipnotizira njegovo imanje, lako je smetnuti s uma planove samo da biste malo dulje uživali za stolovima u zagrljaju vinograda. Nećete biti niti prvi, a niti zadnji, što će vam potvrditi i domaćin, između priče o Crnom otoku bijelih vina i obiteljskoj vinariji u kojoj se pazi na svaki detalj. Ako ga pitate, možda vam kaže i ponešto o tome kako je odrastao s vinom zahvaljujući ocu Janku, kojeg će Korčula pamtiti kao velikog čovjeka, dugogodišnjeg enologa i upravitelja Poljoprivredne zadruge Čara - najstarijeg proizvođača pošipa, osnovane 1984. godine. Upravo je Čara proglašena kolijevkom te autohtone otočne sorte, koja je 1967. dobila status prvoga bijelog vina u Hrvatskoj zaštićenog geografskog podrijetla. Janko Jovanov bio je svojevrsni ambasador pošipa, zahvaljujući kojem je ta sorta pronašla put iz Čare u svijet.
Oda pošipu
Dok otvara bocu pošipa, prstima dodirujući zrake sunca i zlatne bobe s etikete, Matej će vam možda spomenuti i legendu o tome kako ta sorta ime duguje šipku. Navodno je svojeglava loza sasvim slučajno pronađena u šumi kako se penje po divljem grmu šipka prema suncu, a ostalo je povijest.
Pošip koji će vam natočiti prepoznaje se bez pogreške, a gutljaj po gutljaj mami zaobljeno tijelo i blaga mineralnost koja podsjeća na to gdje se nalazite. Ljubav prema otoku i minuciozan pristup vinskom naslijeđu, oca i sina naveli su da postanu čuvari tradicije i ambasadori sorti koje mogu puno, koje se zaslužuje otkrivati i piti.
No zelena ambasada u pitomoj divljini Blata ne živi samo danju. Tople večeri omekšane zvukovima jazza, finih sireva i drugih zalogaja zovu na otkrivanje tamnih, kompleksnih nota Cuvéea u kojem se sastaju plavac i syrah. Nenametljiva punoća i buket aroma zrelog bobičastog voća u koje kao da možete zagristi spontano vode na tamniju stranu Matejevih etiketa, učvršćujući odluku o povratku Crnom otoku i njegovoj lakoći postojanja.
Istarski Sibir: Pijana atrakcija mračne prošlosti koja je danas idealna za izlet
