MSG sindrom poznat je i kao sindrom kineskog restorana, a navodno nastaje zbog prevelike količine mononatrijeva glutaminata, jednog od najčešćih aditiva hrani. Taj je pojačivač okusa što se skriva iza broja E 621., optužen da izaziva palpitacije, crvenilo u licu, glavobolje, pojačano znojenje, kao i osjećaj žarenja u ustima. Tu su i poteškoće s disanjem, bol u prsima, mučnina i slabost.
MSG je nezaobilazan u azijskoj kuhinji, ali i u većini prerađene hrane, poput primjerice juha iz vrećice, gotovih umaka i drugih instant-jela. No MSG-a ima i u rajčicama, parmezanu, šparogama, algama, inćunima, gljivama, govedini… Sadrži ga čak i majčino mlijeko.
Umami ili peti okus koji daje MSG, početkom 20. stoljeća prepoznao je i patentirao japanski znanstvenik Kikunae Ikeda. Svojem je izumu dao ime "esencija okusa", a neobjašnjivu slast opisao je kao umami, koji je danas prepoznat kao jedan od pet osnovnih okusa. Ubrzo se pojavio na tržištu, a Kidunae Ikeda je postao bogat čovjek.
U Ameriku je taj dodatak stigao u ključnom trenutku, kada je cvjetala proizvodnja prerađene hrane. Konzerviranje, zamrzavanje i prethodno kuhanje donose zajednički problem - gubitak okusa. Srećom, MSG je poslužio kao jeftin i jednostavan dodatak zbog kojeg je sve bilo boljeg okusa – od preljeva za salate, prerađenog mesa, grickalica, pića, sladoleda, kruha, konzervirane tune, žvakaćih guma do dječje hrane. Bio je presudan u nemasnoj hrani, a s vremenom je ušao i u kozmetiku i farmaceutske proizvode.
Mononatrijev glutaminat čini hranu primamljivom tako što aktivira osjetilne receptore koji mozgu šalju informaciju kako je hrana koju jedemo ukusna. To je i jedan od razloga zašto su nam jela koja sadrže MSG svojevrsna navlakuša. Ako u njima pretjerujemo, nije tako lako vratiti se „bljedunjavim“ neutralnim okusima voća i povrća.
Umami se može dobiti prirodnim putem od namirnica koje ga sadrže ili dodavanjem praha koji sadrži glutaminsku kiselinu i natrij. U SAD-u se taj aditiv najprije smatrao bezopasnim, da bi se u šezdesetima prepoznao kao sindrom kineskog restorana koji može izazvati razne tegobe. U svoju bazu ga je uvrstio i popularni rječnik na Merriam-Webster Dictionary, da bi s vremenom promijenio ime pojma u MSG symptom complex jer je negativna usporedba s kineskim restoranom prozvana kao rasistička, neprimjerena te da uvredljivo navodi na pogrešan trag.
Russell Blaylock u svojoj knjizi Excitotoxins: The Taste that Kills navodi kako mononatrijev glutaminat aktivira stanice i s vremenom ih oštećuje zbog čega postajemo podložniji Parkinsonu, Alzheimeru i drugim bolestima. Međutim brojne studije opovrgnule su povezanost MSG-a bilo s akutnim poremećajima i smatra se bezopasnim.
Kako piše i CNN, znanstvena literatura iz 2019. godine u časopisu Food Science and Food Safety sugerira kako je povezivanje MSG-a s nizom bolesti neutemeljeno.
Bio on tihi ubojica, ili potpuno bezopasan, primijetite li da vaš organizam ne tolerira MSG bilo bi ga mudro izbaciti s jelovnika i pružiti prednost neprocesuiranoj, svježoj i zdravoj hrani.
