Suhomesnati proizvodi na ''lošem su glasu'' većinom zbog velikog udjela soli, konzervansa na bazi nitritnih soli, umjetnih bojila i pojačivača okusa pojedinih proizvoda i zbog toga mogu nepovoljno utjecati na naše zdravlje. No važno je znati da se na tržištu mogu pronaći i kvalitetni domaći proizvodi koji su blaži i laganiji od drugih.
Još prije nekoliko godina u nacionalnom istraživanju Agencija za hranu ustanovila je da gotovo 20% ispitanika svakodnevno konzumira suhomesnate proizvode. Najveći dnevni unos soli konzumacijom suhomesnatih proizvoda u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj je oko 60 posto, a u Istri i Dalmaciji približno 40 posto preporučenoga dnevnoga unosa soli, a konzumacijom pojedinih vrsta tradicionalnih mesnih proizvoda unese se čak trećina do polovica vrijednosti najvećega preporučenoga dnevnoga unosa soli. Preporučen dnevni unos soli je 5 do 6 g dok prosječan dnevni unos soli odraslih osoba u Hrvatskoj iznosi čak 12 do 16 g, što je više od prosječnog dnevnog unosa soli u svijetu.
Prekomjeran unos soli povezan je s mnogim bolestima poput povećanja krvnog tlaka i arterijske hipertenzije, moždanih i bubrežnih bolesti, kao i onih želučanih i bolesti ždrijela. No suhomesnati proizvodi, ukoliko vodite računa o njihovom sastavu i birate one blaže i laganije, imaju i nebrojenih dobrobiti za naš organizam.
Sve dobro u slanini i pršutu
Primjerice, pršut je dobar izvor proteina i sadrži dobar omjer esencijalnih aminokiselina te minerale željezo, cink, fosfor, kalij, magnezij i selen te znatnu količinu vitamina B skupine.
Slanina i svinjska mast sadrže i mikronutrijent kolin koji je važan za funkcioniranje mozga, stvaranje energije te sudjeluje u izgradnji tjelesnih stanica, utječe na rad hipotalamusa, hipofize i nadbubrežne žlijezde, koji kontroliraju hormonske aktivnosti u organizmu. Slanina je također bogata cinkom koji pomaže u jačanju imuniteta, u rastu, ravnoteži hormona u organizmu te obnavljanje mišićnoga tkiva pa se nerijetko nađe u planinarskom ruksaku. Ona sadrži kalcij i vitamin D, važnima za zdravlje kostiju dok su neka istraživanja potvrdila da sadrži i korisne omega-3 masne kiseline koje štite kardiovaskularni sustav, a ne da mu šteti kako se mislilo.
Iako je to ponekad teško, kao i u svemu, u konzumaciji suhomesnatih proizvoda treba biti umjeren, a svakodnevno ih možemo konzumirati i malo više ukoliko ih pažljivo odaberete. Prilikom odabira suhomesnatih proizvoda birajte one domaćih proizvođača koji imaju provjerenu sirovinu poznatog porijekla. Također treba voditi računa o sastavu proizvoda, udjelu soli, konzervansa, pojačivača okusa i umjetnih bojila.
Birajte nježnije, laganije proizvode s manje soli
Primjerice, DOBRO svoje mesne delicije rade od najkvalitetnijih sastojaka, pa su za njihovu svježinu i sočnost zaslužni vrhunska sirovina, najmodernija tehnologija i vrijeme dozrijevanja. DOBRO pršutu su jedini sastojci but slavonske svinje s vlastitih farmi i jadranska sol i to u manjim količinama kako bi se postigla punina okusa. Svi DOBRO proizvodi minimalno se procesuiraju te nemaju umjetna bojila, pojačivače okusa ili alergene poput soje i glutena.
Tajna je zdrave prehrane u umjerenosti, kao i podrijetlu namirnica.
DOBRO proizvodi imaju maksimalno 5 % soli, pa u njima možete uživati svakodnevno. Zato birajte laganije, blaže, nježnije proizvode. Sa nekoliko takvih kriški pršuta, buđole ili pečenice na plati uz dodatak povrća i kvalitetnog sira ili pak u sendviču između dvije kriške integralnog kruha nema nikakve bojazni za zdravlje, već čine odličan i hranjiv doručak bili kod kuće ili na izletu, ili pak omiljeno predjelo ili večeru uz ugodno druženje s prijateljima.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom DOBRO po najvišim profesionalnim standardima.
