Držanjem hrane u hladnjaku sprečava se rizik od množenja mikroorganizama koji štete zdravlju. Namirnice poput jaja, mlijeka, ribe, mesa najbolje je spremiti u hladnjak odmah čim stignete kući nakon kupnje, odnosno pridržavati se pravila "najduže dva sata" na sobnoj temperaturi. Tijekom ljeta, dobro je smanjiti taj period na jedan sat. To vrijedi i za ostatke od ručka ili hranu iz dostave.

Temperatura hladnjaka bi trebala biti 4 stupnjeva Celzijusa ili niža, a preporuka je da zamrzivač radi na minus 14 stupnjeva.

Zamrzavanjem bakterije neće nestati, ali će se usporiti njihovo množenje. Nutrijenti će ostati u hrani, a minimalno se može smanjiti količina proteina. Od trenutka kad hranu s leda prebacite u hladnjak najbolje ju je potrošiti u roku od jednog do četiri dana. Meso ili ribu iz zamrzivača najbolje je pripremiti isti dan nakon odmrzavanja ili sutradan.

Hrana u zamrzivaču neće trajati vječno prvenstveno zbog toga što će promijeniti teksturu i okus, ali ako je preporučena temperatura bila konstantna neće naštetiti zdravlju. Tako primjerice cijelo pile možete čuvati godinu dana, a narezane komade upola manje. Kobasice pak gube kvalitetu već nakon dva mjeseca.

Nestane li struje, napunjeni zamrzivač izdržat će do 48 sati bez opasnosti da se hrana počne kvariti, ali vrata moraju ostati zatvorena.

Ako ste kupili velike količine orašastih plodova, slobodno ih zamrznite kako ne bi užegli, a smrznuti možete i svježe začine te naribani sir. Kuhana tjestenina i riža bi se nakon zagrijavanja lako mogla raskuhati. 

Dozrele banane najlakše je sačuvati tako da ih narežete na ploške. Ubacite li ih takve u smoothie i izmiksate, dobit ćete još kremastiji napitak.

Zamrzava se i slanina, ne samo kako biste joj produljili trajanje, nego i zato što se tako lakše reže na tanke ploške. Kruh je najbolje smrznuti dok je svjež pa odvojite koliko vam treba, a ostatak zamotajte u aluminijsku foliju i stavite u hladnjak. Kada ga poželite jesti, maknite foliju i pecite ga u pećnici zagrijanu na 150 stupnjeva, između 5 do 10 minuta.

Sirovo povrće poput brokule, šparoga, cvjetače ili kelja najbolje je nakratko blanširati prije zamrzavanja kako biste spriječili rizik od bakterija. Na led možete spremiti mnoga jela poput sarme, juhe, graha, mesa u umaku ili šalše, ali imajte na umu da tjestenina ili krumpir neće imati dobar okus nakon podgrijavanja. 

Tijesto za kekse, njoke ili knedle također možete mirne duše staviti na led. Ne želite li da se njoki slijepe, stavite ih na pladanj, prekrijte folijom pa stavite u zamrzivač. Pripazite da zrak ne ulazi kako se tijesto ne bi mjestimično osušilo. 

Peciva od dizanog tijesta ne treba odmrzavati nego samo izvaditi iz zamrzivača, prema želji premazati umućenim jajetom pa ispeći u pećnici. Zamrzavate li dizano tijesto u komadu, ostavite ga da se odmrzne pa umijesite i oblikujte.

No neke vrste hrane, poput cijelih jaja bolje je držati dalje od zamrzivača ili odvojite žumanjke od bjelanjaka. Kako biste provjerili koje će namirnice promijeniti okus ili teksturu čuvanjem u zamrzivaču, zavirite u našu galeriju.

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju