Krumpir je biljka iz porodice Solanaceae koji potječe iz Južne Amerike, a koja je na područje Europe stigla u 16. stoljeću.
Riječ je o iznimno hranjivoj namirnici koja se može pripremiti na različite načine. Bogata je prehrambenim vlaknima i ugljikohidratima, ne sadrži masnoće i kolesterol. Dobar je izvor vitamina B i C, sadrži značajne količine kalija, magnezija, fosfora i niacina.
U 100 grama krumpira nalazi se tek oko 77 kalorija. Ako prilikom termičke obrade ne koristite masnoće, odličan je izbor i za sve one koji žele smršavjeti ili održati tjelesnu masu.
Kako kupiti i skladištiti krumpir?
Birajte krumpire bez vidljivih oštećenja koji su tvrdi, imaju blagi miris po zemlji i ujednačenu žutu, smeđu ili crvenu boju. Krumpiri koji su počeli klijati ili imaju zelenu dijelove nisu dobar izbor. Istraživanja su pokazala da u proklijanom, zelenom i oštećenom krumpiru ima viša koncentracija štetnog alkaloidnog spoja solanina koji služi kao prirodni pesticid.
Toksične klice krumpira mogu izazvati probavne tegobe ili glavobolju stoga ih svakako treba odrezati. Ako je krumpir mekan ili se smežurao, obvezno ga bacite, no ostane li tvrd i "zdrav", možete ga oguliti, prema potrebi izdubiti na mjestu gdje je proklijao i koristiti za jelo.
Želite li da vam krumpir što duže potraje, najbolje ga je čuvati u kašetama, košarama, jutenim vrećama ili kartonskim kutijama na hladnom i tamnom mjestu. Idealna temperatura prostorije za čuvanje krumpira je 4 do 8 stupnjeva Celzija.
Čuvate li veću količinu krumpira, redovito ih provjeravajte pa one koji su proklijali ili omekšali izdvojite kako ne bi potaknuli kvarenje ostalih. Također, nemojte ih čuvati zajedno s lukom kako bi se usporilo stvaranje plinova koje ispuštaju.
Kako pripremiti krumpir?
Krumpir je jedna od najfleksibilnijih namirnica uopće. Može se pržiti, peći, kuhati, pretvarati u ukusne piree, njoke, palačinke, salate i razna druga jela. No da biste uživali u najboljim okusima, važno je odabrati pravi krumpir za pravo jelo i termičku obradu.
Većina krumpira može se podijeliti na dvije kategorije – brašnaste i voštane. Brašnasti krumpiri sadrže visok postotak škroba, pa ih je najbolje iskoristiti za pripremu pirea ili pečenje. Voštani krumpiri, pak, idealni su za kuhanje u vodi, pa ih je korisno upotrijebiti za pripremu salate.
Nastavite čitati tekst i pročitajte pet recepata s krumpirima koje treba isprobati svaki ljubitelj ovog gomoljastog ploda.
Irske palačinke od krumpira
Bacstaí, ili boxty, križanac između pogače i palačinke omiljeni je slatki ili slani doručak u Irskoj, gdje se jede s voćem, ali i dimljenom ribom, kobasicama te jajima. Bacstaí može zamijeniti i tortilju, ali i poslužiti kao prilog krepkim varivima. Evo kako se priprema.
Složenac od krumpira i sira
Ispecite krumpir, pretvorite ga u pire, a potom pomiješajte s maslacem, sirom i začinima i zapecite u pećnici. Cijeli postupak za ovo prefino jelo pronađite ovdje.
Hash browns
Hash browns je popularno jelo američke kuhinje. Obuhvaća naribane krumpire u obliku popečaka koji se peku na nekoj vrsti masnoće dok ne potamne i postanu hrskavi. Obično se poslužuju uz pečena jaja i slaninu za doručak.
Počeli su se pojavljivati na jelovnicima njujorških restorana za doručak potkraj 19. stoljeća, a danas se jedu diljem svijeta. Najbolje od svega? Za njihovu pripremu potrebno vam je tek pet sastojaka. Imamo recept!
Paprikaš od krumpira
Pileći paprikaš mađarski je specijalitet koji slast duguje omiljenom začinu – finoj mljevenoj paprici. Može se pripremiti i u vegetarijanskoj verziji bez mesa s krumpirom u glavnoj ulozi. Evo kako se priprema.
Zgnječeni zapečeni krumpiri
Mnogi se slažu da zgnječeni zapečeni krumpiri imaju savršeni okus. Krumpir se prvo kuha u posoljenoj vodi kako bi omekšao, a potom se zgnječi, pokapa s uljem i raznim začinima te ispeče u pećnici. Rezultat? Krumpiri su izvana hrskavi, a iznutra mekani i sočni. Evo i kako se rade.
