Galerija
Glôd se voli zbog kolača i kroasana od domaćih sastojaka, kao i zbog fine kave. Oni koji žele biti sigurni da će ih dočekati omiljene slastice iz vitrine namještaju alarm nešto ranije da ne bi ostali bez svojih favorita. Naime, kolači se pripremaju iz dana u dan kako bi bili svježi - a ponekad se i slastičarnica zatvori ranije ako se police isprazne.
Kako kažu u Glôdi, svaki kolač ima najmanje jedan hvarski sastojak, a želite li znati više o tome odakle dolaze, slobodno ih pitajte sve što vas zanima. Jaja dolaze iz Brusja, od kokoši koje bezbrižno šetaju uokolo, jogurt od kozjeg mlijeka svježe stiže s malog OPG-a u Svirču, a lokalni med je s Paklenih otoka. U marljivim rukama vlasnice manjige se pretvaraju u finu marmeladu, baš kao i ekološki uzgojeni limuni iz njezina vrta.
Naići ćete ondje na klasike, ali i deserte čije sastojke diktira sezona. Zdjelice pune voća i granole omiljene su ujutro, baš kao i kroasani punjeni domaćom pastom od badema. Svaka im čast, ali kolači koji vire iza stakla izgledaju poput malih remek-djela. Baš kao i ručno rađene šalice koje odaju da je Glôd nastala iz ljubavi, a ne iz konfekcije.
Da si ne lažemo, hvarske cijene (baš kao i dubrovačke, ili one na Korčuli) imaju svoju publiku - nerijetko onu koja siđe s jahte – i često su u raskoraku s kvalitetom. Iako nisu jeftini, u Glôdi se ne oslanjaju na goste koje će vidjeti samo jednom, a koliko se trude iščitava se i iz internetskih ocjena i komentara.
Na kavu i limunadu
Espresso ćete tako platiti 2,30 eura, macchiato 2,60 eura, a cijene kolača su oko pet eura. Pijuckati možete i rose lemonade (4,20 eura), matcha latte (6,20 eura), cold brew (5,50 eura), kao i brojne varijacije na temu Cogito kave. Kavu nismo testirali, ali smo se probudili ranom zorom da provjerimo kakvog su okusa kolači. Izbor nije prevelik, što nam je skratilo muke oko biranja jer svaki od njih mami uzbudljivim sastojcima - a o spektakularnom izgledu dovoljno govore fotografije.
Detalji poput zlatnih listića, slatke čipke ili sočnog voća otkrivaju koliko je pažnje i vještine utkano u svaki od njih – gotovo da nam ih je bilo žao načeti. Svaki od kolača otkriva jednu od hvarskih priča pa tako onaj u obliku školjke – Sea you later između brownie podloge i moussea od ružmarina krije slani karamel od soli iz Jadranskog mora koja se bere ručno. I ako nemate avanturistički pristup kolačima, ne treba se bojati ružmarina jer herbalne note ne dominiraju nego pružaju fini dašak svježine.
"Izgledom podsjeća na hvarske cvite", komentirao je jedan od kušača i dodao kako mu se sviđa nježnost okusa. Da je svaki kolač škrinjica okusa, potvrđuje i intenzivno zeleni Hugo, koji je nastao po uzoru na omiljeni ljetni koktel s kojim dijeli ime. Čine ga mousse od bazge, limeta i čokolada, a osim što okus dugo ostaje u ustima, oduševila nas je vještina balansiranja slatkih i osvježavajućih nota. Jedna od posebnosti Hvara je i čipka koja se od ostalih razlikuje po materijalu od kojeg je načinjena.
Čipka od agave
Generacijama se izrađuje od vlakana agave koja raste na otoku, a tu je vještinu otočnih benediktinki prepoznao i UNESCO kao kulturno nematerijalno dobro. U slatkom izdanju pronaći ćete je i na zagorenom baskijskom cheesecaku, u društvu ručno ubrane i osušene kadulje. Prigodno nazvan Heritage nas je podijelio u dva tima – nekima se osobito svidio, dok su drugi pak rekli da im je za koje zrnce previše slan. Budući da se radi o najprodavanijem kolaču u slastičarnici vrijedi ga isprobati.
Tart nas je pak osvojio prhkim tijestom i maslačastim notama, baš kao i mekom meringom koja se fino složila s borovnicama i trešnjom.
Sve u svemu, kolači u Glôdi lijepa su posveta otoku, malim radostima i životu u skladu s prirodom koja oduševljava vještinom poigravanja teksturama i balansiranjem okusa. Voljeli bismo da smo mogli probati i druge kolače koje gosti hvale, poput Cogita koji spaja kavu, belgijsku čokoladu i lokalno ulje od naranče ili pak 1960 za koji se pažljivo beru latice cvijeća i potom suše na starinski način, ali uvijek vrijedi ostaviti nešto za idući put... Ponovilo se!
Jedinstveni u svijetu: Hrvati koji su zapisani u Guinnessovoj knjizi rekorda
