"New York, New York", pjevušili smo hodajući prema Europskom trgu i Vlaškoj, gdje se nedavno otvorio hram njujorškom street foodu – bagelu. Okej, ne radi se o hramu, nego kiosku brze hrane s nekoliko stolova gdje možete probati slavne okrugle sendviče s rupom koji se pune klasičnim kombinacijama, ali i najrazličitijim slatkim i slanim divotama.
Brooklyn Bagel Co., prvo mjesto koje ima prave njujorške bagele u Hrvatskoj najprije se pojavilo u Splitu i Zadru, a nakon Zagreba i Šibenčani će moći zagristi u komadić New Yorka. Kiosk u Vlaškoj otvorio je Njujorčanin, John Kent Pepper, a kao neke od tajni slasti navodi se to što su ručno rađeni, bez aditiva, konzervansa i umjetnih dodataka. I dok u Poljskoj, kao i na ulicama New Yorka na spomen bagela šmekeri naglo ogladne prizivajući u misli hrskavu koricu i čvrstu unutrašnjost slavnog peciva, u Lijepoj Našoj im se većinom još uvijek persira.
Povijest bagela
Od skromnih poljskih stolova u 17. stoljeću do zamrzivača suvremenih američkih domova, bageli su morali proći sve i svašta. A danas simboliziraju američki doručak – i puno više od toga. U svojim počecima bilo je to obično, tvrdo, okruglo pecivo na kojem se treniralo čeljust. Katkad se poklanjalo za sreću i obilje (zbog kružnog oblika koji to i simbolizira), ali većinom se peklo kako bi se prehranili putnici jer je moglo dugo stajati da se ne pokvari. Baš kao i danas, tijesto se najprije oblikuje u prepoznatljivi oblik, potom se kratko kuha u vodi, zatim odmara u hladnjaku preko noći ili stoji neko vrijeme na sobnoj temperaturi i zatim peče sve dok ne dobije hrskavu, sjajnu koricu.
U prošlosti je za bagel trebalo imati snažne zube, a nakon što bi odstajao vjerojatno je mogao poslužiti i za samoobranu. Smekšao se tek u sedamdesetim godinama, kako bi postao nježniji prema obožavateljima. Rupa u sredini nije samo za ukras – em što je služila za nizanje na užad ili šipke i štapove, na kojima su se prodavali ili držali, em što je skratila vrijeme pečenja i omogućila hrskaviju koricu.
Je li ovo najbolja pizza u Rijeci? Picajol koji radi čudo od brašna i vode
Migracijama Židova iz Europe u 19. i 20. stoljeću bagel je stigao u New York i postao simbol židovske kulture i identiteta. Pekarnice u Brooklynu postale su poznate po slasnim bagelima, a uskoro je popularno pecivo osvojilo i širu američku publiku. Upravo su izumi, poput industrijskih strojeva za izradu bagela i masovne distribucije, pomogli da postane svjetski poznat. S vremenom je pecivo s rupom postalo više od hrane i počelo predstavljati pripadnosti, buditi nostalgiju, a neki će reći da se veže i uz borbu za preživljavanje i održavanje identiteta migranata. Također, njegovo mjesto u američkoj kulturi odražava širu priču o integraciji različitih tradicija.
Osim u SAD-u, megapopularan je i u Kanadi; New York i Montreal veliki su rivali kad je riječ o tome čiji bagel je bolji. Pacifisti bi se složili da je nemoguće odgovoriti na to pitanje. Njujorški su veći i deblji, a Kanađani imaju nešto slađe bagele zbog meda koji se dodaje u vodu tijekom kuhanje, a osim toga oblikuju se tako da im je rupa nešto šira. No kanadski bagel se može pohvaliti da je bio u svemiru - astronaut Gregory Chamitoff ponio je nekoliko komada iz Montreala na Međunarodnu svemirsku stanicu.
Brooklyn Bagel Co.
Danas svatko ima svoju definiciju savršenog bagela, no većina se slaže da korica mora biti sjajna i hrskava, a unutrašnjost čvrsta. Pitali smo se hoće li takvi biti i bageli koje ćemo probati u Brooklyn Bagel Co., gdje ih možete naručiti za van ili ih pojesti za jednim od stolova na minijaturnoj terasi. Birati možete između klasičnog peciva, peciva sa sjemenkama sezama, maka, češnjakom, lukom ili pak mješavinom svega navedenog. Uobičajen dodatak je kremasti sirni namaz – šmir, koji dolazi bez dodataka, ili pak u veggie varijanti, zatim sa smokvama i medom ili lososom. Bagel sa šmirom košta 3,50 eura, odnosno euro više odlučite li se za onaj s lososom. Na jelovniku je i bagel s maslacem (3 eura), slatka kombinacija čokolade i banane (3,99 eura), kao i Snickers sa čokoladnim namazom, kikirikijem i karamelom (3,99 eura).
U ponudi su bagel sendviči: klasik sa slaninom, jajima i sirom (5,99 eura), također popularni losos sa kremastim sirom, lukom i kaparama (7,50 eura), talijanski bagel sa salamom, mortadellom, mozzarellom, tapenadom od maslina, rajčicom, i zelenom salatom (5,25 eura), šunka-sir s cheddarom, kiselim krastavcima, senfom i lukom (4,75 eura), puretina sa gaudom, pečenom crvenom paprikom, majonezom, zelenom salatom, lukom, rajčicom (5,25 eura), mortadela sa sirom, aiolijem od bosiljka, lukom, rajčicom i zelenom salatom (4,75 eura), gljive s ukiseljenom mrkvom i pikantnom majonezom, rajčicom i zelenom salatom (4,99 eura) te veganski s humusom od cikle, namazom od rajčice i bosiljka, ribanom mrkvom, krastavcima i zelenom salatom (4,99 eura).
Odlučili smo se za američki klasik - tipični doručak sa slaninom i jajima, zatim talijanski i veganski bagel, a za kraj smo ostavili mjesta i za slatki Snickers. Iako je osim nas u redu bilo još nekoliko ljudi, bagele nismo dugo čekali. Nestrpljivo smo zagrizli u pecivo koje je čvrsto, ali ne previše tvrdo, a iako sjajna, korica nije bila pretjerano hrskava.
"Ne idu mi skupa rajčica i humus od cikle. Više bi mi pasalo da je ili jedno ili drugo u sendviču, uz kakav (veganski) kremasti sir, ili neki drugi dodatak koji bi dao više sočnosti. Ovako je bagel dosta travnat, a nešto nedostaje. Možda bi i tofu dobro došao. Ne pomaže niti to što je sendvič hladan, a danas je zbilja hladno vani“, komentiralo se između zalogaja.
"Puno sam čitala o bagelima i možda je problem u tome što sam dosta očekivala od tog sendviča. Kombinacija slanine i jaja je fina, ali vjerojatno nisam trebala tražiti šmir koji je prekrio sve okuse i zasjenio umami mesa. Okej je, sasvim korektan, ali najiskrenije ne razumijem otkud toliki hype. Što to drugi osjete, a ja ne?“, dodao je drugi član našeg malog žirija.
Talijanski bagel sa salamom, mortadellom, mozzarellom, tapenadom od maslina, rajčicom, i zelenom salatom bio je najbogatiji i najviše nam se svidio, a Snickers s čokoladnim namazom, kikirikijem i karamelom u pecivu s makom jednoglasno smo proglasili previše slatkim zbog preljeva.
Jednom dijelu društva se svidjelo to što je kikiriki u komadu, drugima bi pak bilo ukusnije da je usitnjen. Mak se pak nije istaknuo jer nije uspio doći do izražaja pa ga nismo trebali odabrati. Složili smo se da sastojci djeluju kvalitetno i svježe, ali ako se baš želite dobro najesti nije dovoljan jedan sendvič, a ne pomaže niti to da bageli nisu baš jeftini…
Bistro Superslav: Najljepša posveta slavonskoj kuhinji zbog koje vrijedi provesti dan u Kutjevu
