Područja na kojima žive najdugovječniji ljudi svijeta nazivaju se plavim zonama. Postoji pet plavih zona, a one uključuju talijanski otok Sardiniju, japanski otok Okinawu, grčki otok Ikariju, poluotok Nicoya u Kostariki i kalifornijski grad Loma Linda.
Ne samo da na tim mjestima žive najdugovječniji ljudi svijeta – velik postotak osoba starijih od 100 godina, već i skupine ljudi koji su ostarjeli bez većih zdravstvenih problema poput srčanih bolesti, pretilosti, raka ili dijabetesa.
Istraživanja Dana Buettnera pokazala su da na dugovječnost osoba u plavim zonama utječe kvaliteta života, odnosno sve od pozitivnog pogleda na svijet i male količine stresa do redovite vježbe i kvalitetne hrane.
Plave zone
U plavim zonama ljudi uglavnom jedu hranu temeljenu na lokalno uzgojenim namirnicama biljnog porijekla (oko 80 posto) koja je nadopunjena ribom, jajima i mliječnim proizvodima. Najdugovječniji ljudi svijeta u prosjeku jedu oko 65 posto hrane temeljene na ugljikohidratima poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i mahunarki.
Meso se jede u manjim porcijama od 50-ak grama pet puta mjesečno, a riba u porcijama od oko 100 grama tri puta tjedno. Jaja i mliječni proizvodi konzumiraju se u vrlo umjerenim količinama.
Ograničena je i količina dodanih šećera koja se dnevno jede – maksimalno sedam čajnih žličica. Od tekućina se najčešće piju voda i čaj, nešto kave i vina.
U plavim zonama nije zabranjena konzumacija kruha. Dapače, kruh se smatra osnovom zdrave prehrane. No za razliku od dobrog dijela zapadnog svijeta, gdje je najpopularniji kruh od bijelog procesiranog brašna, u plavim zonama jedu se štruce koje stanovništvo samo peče od cjelovitih namirnica te bez dodanih aditiva.
Četiri najpopularnije vrste kruha u plavima zonama:
Kruh od kiselog tijesta (sourdough)
Kruh od kiselog tijesta popularan je u Sardiniji i na Ikariji, a radi se od svega nekoliko namirnica – vode, cjelovitog brašna i startera. Zahvaljujući procesu fermentacije u izradi startera kruh od kiselog tijesta ima više prebiotika te poboljšava apsorpciju nutrijenata u organizmu. Prebiotici unapređuju zdravlje probavnog sustava te jačaju imunitet.
Kruh od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma
Ne samo da stanovnici Ikarije i Sardinije sami peku kruh od cjelovitih žitarica poput pšenice, raži i ječma već sami i melju te namirnice u brašno. Njihov kruh izgleda drugačije od onoga koji se može naći u trgovinama jer je napravljen od minimalnih sastojaka. U cjelovitim žitaricama nalazi se bogatstvo prehrambenih vlakana, vitamina B i minerala poput magnezija, kalija i željeza, koji poboljšavaju zdravlje cijelog organizma.
Pogače od cjelovitih žitarica (pita bread)
Na Ikariji su iznimno popularne i svojevrsne pogače od cjelovitih žitarica (engl. pita bread), koje se sjajno sparuju s izvorima bjelančevina biljnog porijekla – od humusa do kuhanog graha, leće i slično. Zbog upotrebe cjelovitih žitarica za izradu ta vrsta kruha također je bogata prehrambenim vlaknima, vitaminima i mineralima.
Kruh od kukuruznog brašna
Kukuruzno brašno, odnosno mljeveni kukuruz koristi se u prehrani već stotinama i tisućama godina, što ne čudi ako je poznato da je riječ o sjajnom izvoru bjelančevina, vitamina A, prehrambenih vlakana i raznih minerala. Od kukuruza se priprema sve od tortilja do palente, ali i različite vrste kruha. Kruh od kukuruznog brašna iznimno je popularan u Loma Lindi, gdje se sljubljuje s brašnom od pira i lanenim sjemenkama, koje predstavljaju sjajan izvor omega-3 masnih kiselina.
