Targa Florio nekoć se smatrala najtežom i jednom od najopasnijih utrka u Europi. Pokrenuo ju je davne 1906. godine Vincenzo Florio, bogati poduzetnik i zaljubljenik u automobile u planinskom dijelu Sicilije, nadaleko od Palerma.
Utrka je na tim počecima pokrivala tri kruga sa sveukupono 446 kilometara kroz opasne i neasfaltirane planinske ceste ovog talijanskog otoka. S ozbirom na to da su automobili tada dostizali brzinu od 50 kilometara na sat, prvi pobjednik utrke bio je Alessandro Cagno, koji je zadatak ostvario nakon devet sati, 32 minute i 22 sekundi vožnje.
Vozači na Targi Florio susretali su se s brojnim izazovima. Ne samo da su morali svladati 500 oštrih zavoja, već su ih na cesti presretali banditi, ali i vukovi u potrazi za hranom. Unatoč tome, utrka je postala iznimno popularna, a osobito među lokalnim stanovništvom, koje je pratilo prolazak automobila s krovova kuća ili sjedeći uz cestu.
Dvadesetih godina prošlog stoljeća o utrci se počelo govoriti i izvan Italije, a 1926. vozila ju je prva žena – legendarna češka vozačica Eliska Junkova. Tijekom desetljeća mijenjala se duljina krugova i sveukupne utrke, a od 1955. do 1973. godine Targa Florio postala je sastavni dio Svjetskog prvenstva sportskih automobila.
Kako su se poboljšavali motori i brzina automobila, tako je utrka postala sve opasnija i opasnija, a pogotovo jer nisu bila ugrađene nikakve zaštite za vozače i promatrače. Posljednja utrka u sklopu Svjetskog prvenstva sportskih automobila održana je 1973. godine nakon što su zbog sudara smrtno stradale dvije osobe.
Nakon toga vozilo se još nekoliko lokalnih utrka, a ona posljednja – 1977. godine, prekinuta je u četvrtom krugu nakon što je jedan vozač izletio s ceste, ozbiljno ozlijedio pet osoba, a dvije su preminule na licu mjesta.
Iako se utrke više ne voze po ovim sicilijanskim cestama, ovisnici o mirisu oktana i danas se prisjećaju Targe Florio. Kroz kakve se sve pitoreskne krajolike nekada vozilo, provjerite u videu s YouTubea.
