U dobivene parcele žene su u brentama na leđima donosile zemlju u koju se sadila vinova loza. Od tog se grožđa, uglavnom sorte belina sa nešto muškata i žlahtine - proizvodila poznata Bakarska vodica.
Prezidi su 1972. godine proglašeni zaštićenim krajolikom te su uvršteni u registar spomenika kulture. Ponovna izgradnja prezida, sadnja stare loze beline i proizvodnja pjenušca pokrenuta je 2001. godine od zadruge "Dolčina" iz Praputnjaka, uz suradnju sa stručnjacima Veleučilišta Rijeka - Studij vinarstva iz Poreča i vinarije Pavlomir u Novom Vinodolskom.
(Boca nove "Stare Bakarske vodice" nije slučajno u društvu sa bakarskim baškotima).
Do pogleda na prezide Takala najlakše je doći od mjesta Meja iznad Bakra, gdje je križanje puteva za Rijeku, Zagreb i Senj.
Pogled na strme vinograde i Bakarski zaljev.
U veljači 1962.g. uz članak o Balkanu i Jadranskoj obali National Geography je objavio ovu sliku, tada već napuštenih prezida.
Etikete Bakarske vodice iz 1930. g., a po istoj recepturi rađena je i Vinodolska vodica u Bribiru.
1930. g. donesen je „Zakon o vinu sa pravilnikom“. Na strani 38 članak 31. kaže: „Imenom „Bakarska Vodica“ može se nazivati samo onaj prirodni pjenušac, koji je priređen u Bakru i okolici po uobičajenon načinu i iz tamošnjeg grožđa, odnosno šire“
Na strani 61. istog zakona „Dodatak“ tumači i ovo:
„Bakarska Vodica je pjenušavo vino iz Hrvatskog Primorja. Navreo mošt otače se u u šampanjske boce i čuva u hladnome. Kao „Bakarska Vodica“ smije se prodavati samo prirodni pjenušac iz Bakra i okolice priređen po tamo uobičajenom načinu.“
Zanimljiva je i naredba Bana kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije od 23. Prosinca 1910. o „Zabrani patvorenja vina i u promet stavljanja patvorenih vina“ u kojem na stranici 34, članak 47 kaže:
„Šampanjac, Pjenušac i Bakarska Vodica. Pod Šampanjcem treba podrazumjevati takovo iz naravnog vina pravljeno, ugljinom kiselinom zasićeno vino, u kojem je ugljična kiselina, eventualno dodatkom šećera naravnim putem razvita i u njem podržana. Ovome mogu se kod fabrikacije Šampanjca uobičajenoe no neškodljive tvari naprimjer likeri pridodavati.“
Uglavnom, nema kuće koja nekad nije uživala u pjenušcu napravljenom u ovome kraju, pa sada možete otići na jedan fini izletić. Sretan put!
Još puno zanimljivih tekstova i fotoreportaža potražite na blogu Po putu i azimutu!
