Galerija
Uz vijorenje malih jedara na kojima su fotografije pričale o dva protekla desetljeća, vijorila su se i ona velika jer su najveće rovinjske batane "Regina" i one najmanje "Peîcia" ovom prilikom zamijenile more Velikim molom i postale predivna kulisa za radosne i ponose trenutke koje su članovi Ekomuzej-Ecomuseo "Batana" podijelili sa sugrađanima, suradnicima, gostima i posjetiteljima. Marljivi članovi Alessandro i Gianpietro Venier, Remigio Bogešić i Edi Poropat demonstrirali su umijeća krpanja mreža i gradnju vrše pod budnim okom najstarijeg člana i legendarnog barkajola Giordana Banicha.
Tako je rovinjska zajednica velikom svečanošću 26. rujna proslavila 20 godina postojanja i uspješnog rada Ekomuzeja-Ecomuseo"Batana" jedinstvenog na Jadranu i Mediteranu te upisanog u UNESCO-ov registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine.
Baština je toga dana na Velikom molu progovorila najljepšim riječima i kroz skladbe Limene glazbe, govore uvaženih uzvanika, pjesmu SAC-KUD-a "Marco Garbin" Comunità degli Italiani - Zajednice Talijana "Pino Budicin" Rovinj-Rovigno, poeziju na rovinjskom dijalektu Libera Benussija te kroz 20 fotografija otisnutih na platna u obliku oglavnog jedra koje su sačinjavale tom prigodom otvorenu izložbu "Ekomuzej kao referentna točka rovinjskog identiteta".
Mala barka, velika priča
U 20 godina uspješnog rada Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" organizirao je i realizirano niz aktivnosti, projekata i sadržaja među kojima izdvajamo najznačajnije: 18 organiziranih Rovinjskih regata tradicijskih barki s oglavnim i latinskim jedrom kojima je veliki doprinos dao voditelj regate Alvise Benussi, pokrenutu regatu batana na vesla in memoriam Corrada Pellizzera, sudjelovanje na regatama tradicijskih barki duž naše obale, otvorenje konobe Spacio Matika u kojem se kao i na rovinjskom Velikom molu održavale večeri ribarske tradicije pod vodstvom Fabija Cherina te danas Jasne Bešker.
Otvoren je Mali škver/Peicio squero, a umijeće izgradnje rovinjske batane upisano je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Uspješno je odrađeno pozicioniranje na svjetskoj razini s najvećim uspjehom koji predstavlja upis Ekomuzeja Batana u UNESCO-ov registar najboljih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine 2016. godine, a tu je i sudjelovanje u brojnim EU projektima. Kao novi zamah razvoju, 2021. osnovana Ustanova-Istituzione "Kuća o batani – Casa della batana".
Muzejski prostor u kojem posjetitelje od osnivanja dočekuje voditeljica Ornella Godena, 2022. zasjao je s novim stalnim postavom. Zahvaljujući "Putovanju batanom", njegovoj najvećoj atrakciji i interaktivnoj instalaciji "Studija Sonda" novi je postav ovjenčan nagradom European Design Award. Iste je godine umijeće jedrenja oglavnim i latinskim jedrom duž hrvatske obale upisano u Registar kulturnih dobara RH te je pokrenut adventski program "Nadal in famia" s istoimenom izložbom. Održana je 2023. i prva koncertna šetnja "Col chiaro della luna" s umjetničkim direktorima, Alessijom Giuricinom i Giovannijem Cestinom.
Valja napomenuti i izdavačku djelatnost tijekom koje su izdane knjige "Rovinjska batana i njezino jedro – La batana rovignese e la sua vela“ autora Libera Benussija, "Recepti Kuće o batani – Le ricette della Casa della batana“ autora Marise i Sergia Ferrara te održavanje prve multimedijalne izložba "Cuntrada mjesto sjećanja na djetinjstvo / il luogo dei ricordi della nostra infanzia“ i izdanu dvojezičnu knjigu istoimenog naslova autorice Tamare Nikolić Đerić.
"Naš smo veliki dan proslavili na najljepši mogući način. Zahvaljujemo svima koji su svojim dolaskom i emocijom uveličali našu svečanost te svima koji su doprinijeli da Ekomuzej-Ecomuseo "Batana" dosegne ovako značajnu obljetnicu uspješnog očuvanja rovinjske baštine koju s jednakom ljubavlju i entuzijazmom nosimo i u treće desetljeće postojanja našeg Ekomuzeja-Ecomuseo" istaknula je Nives Giuricin, ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani- Casa della batana".
Pohvale i čestitke
Svečanost proslave uveličali su gradonačelnik Grada Rovinja - Rovigno, Marko Paliaga i njegovi pročelnici, zamjenik gradonačelnika grada Rovinja David Modrušan, izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, Sandra Čelić Višnjić, iz Konzervatorskog odjela u Puli, predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje pomorske, ribarske i brodograđevne tradicije Kvarnera i Istre, Robert Mohović, župnik Župe svete Eufemije, Vilim Grbac, potom Davor Trupković, koji je dao nezamjenjiv doprinos razvoju i radu Ekomuzeja-Ecomuseo “Batana”, ravnateljica Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu Katarina Horvat Levaj, dožupanica Istarske Županije Jessica Aquavita te glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO Rut Carek.
Prisutni su bili i predstavnici ustanova, udruga, društava te subjekata civilnog društva Grada Rovinja-Rovigno i Istarske županije, predstavnici tvrtki Maistra i Valalta te mnogi koji su na bilo koji način kroz godine na razne načine poduprli i pomagali rad Ekomuzeja kao i mediji koji su ga od 2004. učinili prepoznatljivim u zemlji i inozemstvu.
Nives Giuricin, ravnateljica Ustanove-Istituzione "Kuća o batani- Casa della batana" pozdravila je sve prisutne u svoje ime te u ime predsjednika Udruge- Associazione "Kuća o batani - Casa della batana" Ennija Cherina te dopredsjednika Udruge i idejnog začetnika Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana", Marina Budicina istaknuvši: "Kao mnogi od vas i ja se sjećam s kojim smo zanosom i oduševljenjem 9. rujna 2004. inaugurirali prvi ekomuzej u Hrvatskoj, upravo naš Ekomuzej-Ecomuseo “Batana”. Od toga dana, tijekom dva desetljeća, naši članovi bili su njegovi neumorni i nezamjenjivi promotori i njegovatelji žive rovinjske tradicije. Bez svojih ljudi, nositelja vještina i umijeća, Ekomuzej ne bi postojao. Velika 20. obljetnica prilika je da se prisjetimo svega do sada učinjenog, da se veselimo i ponosimo uspjesima te odamo počast svima koji su izgradili veliku priču Ekomuzeja koju tako lijepo dočarava slika “Rovigno le batane e le sue vele” Mattea Budicina, naslikana 1988. godine, koju nam je ovom prilikom donirao njegov sin, Riccardo Budicin".
Libero Benussi, dugogodišnji suradnik i autor dvojezične knjige "Rovinjska batana i njezino jedro – La batana rovignese e la sua vela" izrazio je veliko zadovoljstvo što je povodom velike obljetnice svjetlo dana ugledalo njezino drugo izdanje. Ova je knjiga u trenutku izlaska predstavljala jedno od rijetkih djela u potpunosti posvećenih malom i tradicijskom plovilu te je kao takva ušla u povijest Ekomuzeja kao temeljni tekst i izvrstan priručnik o batani. Svoju ljubav prema toj rovinjskoj batani Libero Benussi izrazio je i stihovima izrečenima na rovinjskom dijalektu koji su dirnuli sve okupljene.
Gradonačelnik Grada Rovinj-Rovigno Marko Paliaga čestitao je veliku obljetnicu Ekomuzeju-Ecomuseo za koji je rekao da je proizašao iz srca zajednice. "Ovo je mjesto na kojem se tradicija susreće s budućnošću, priča koja živi kao dio zajednice, naša zajednička odgovornost prema precima i budućim generacijama kojoj smo pružili i pružamo neophodnu podršku".
Potom se publici obratio predsjednik Koordinacije udruga za očuvanje pomorske, ribarske i brodograđevne tradicije Kvarnera i Istre Robert Mohović: "U ime Koordinacije i Ekomuzeja Mošćenička Draga želim naglasiti da nam je "Ekomuzej -Ecomuseo "Batana" bio uzor i svjetionik prilikom našeg osnivanja. Njegova su postignuća impozantna, a doprinos sustavnom pristupu očuvanju našeg zajedničkog identiteta na samom početku od velikog značaja. Drago mi je da već 10 godina kroz djelovanje Koordinacije te sve druge suradnje radimo na sustavnom pristupu očuvanju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Istre i Kvarnera te da smo inspiracija i poticaj jedni drugima da napravimo još više", naglasio je Robert Mohović uručivši rovinjskim prijateljima dva prigodna priznanja.
Dožupanica Istarske županije Jessica Aquavita istaknula je: "Biti danas ovdje je uistinu posebna čast. Važno je reći da Grad Rovinj-Rovigno unatoč rastu u svim segmentima nije nikada odustao od svog identiteta i običaja. Velika zahvala ide svima koji su ih marljivo čuvali svih ovih godine i malu lokalnu priču podignuli na internacionalnu razinu te koji će u svojim nastojanjima zasigurno biti uspješni i u sljedećih 20 godina".
Glavna tajnica Hrvatskog povjerenstva za UNESCO-a Rut Carek koja je otpočetka pratila ovaj projekt izrazila je iznimno zadovoljstvo što je priča o rovinjskoj batani postala dijelom svjetske baštine: "Jako smo ponosni na uspjeh Ekomuzeja-Ecomuseo "Batana" koji vidim kao holistički spoj vrijednih tradicija očuvanih zahvaljujući trudu lokalne zajednice koja je ostvarila suradnju sa stručnjacima uz podršku institucija. Moram spomenuti neka imena ključna za uspjeh Ekomuzeja s kojima mi je bilo zadovoljstvo surađivati poput idejnog začetnika Marina Budicina, Delije Quarantotto te Dragane Lucije Ratković Aydemir, autorice prvog postava Ekomuzeja-Ecomuseo, Tamare Nikolić Đerić, stručno-programske voditeljice te današnje ravnateljice Nives Giuricin".
