Ove se godine obilježava velika, 150. obljetnica organiziranog planinarstva u Hrvatskoj. HPS ili Hrvatsko planinsko društvo (danas Savez) osnovano je u Zagrebu 1874. godine, s ciljem istraživanja dotad nepoznatih planinskih krajeva Hrvatske i to kao tek 9. nacionalno planinarsko društvo na svijetu, što za jednu nealpsku zemlju nije mala stvar.
Od onda do danas u knjigu hrvatskoga planinarstva upisani su mnogi pothvati, ekspedicije, alpinistički, penjački i speleološki uspjesi ostvareni u svim svjetskim gorjima. U onim domaćim, hrvatski se planinari brinu za oko 6500 kilometara planinarskih putova i 160 planinarskih domova, kuća i skloništa, a planinarsku zajednicu danas čini čak 340 planinarskih udruga s više od 40 tisuća članova.
Planinarske i penjačke škole, škole za vodiče, kao i izdavačka djelatnost, temeljna su djelatnost HPS-a izvan terena. Časopis Hrvatski planinar, čiji je prvi urednik bio prirodoslovac Dragutin Hirc, prošle je godine proslavio 125 rođendan, a danas su svi njegovi brojevi digitalizirani i dostupni na webu, kao i drugi digitalni sadržaji, poput pregleda svih hrvatskih vrhova ili interaktivnih karata.
A kako je sve počelo? U 19. stoljeću planine su privlačile prije svega avanturiste, znanstvenike i istraživače. Probuđen znanstveni um imao je potrebu sve zabilježiti, popisati i klasificirati, pa i nije neobično što su prvi članovi HPD-a bili su znanstveni radnici, akademici i sveučilišni profesori. Dok je u alpskim zemljama glavna svrha planinarstva bila osvajanje vrhova, u Hrvatskoj su planinari mnogo pridonijeli turizmu, prirodnim znanostima i zaštiti prirode, ponajviše osnivanjem prvih nacionalnih parkova i prirodnih rezervata.
I saski kralj Friedrich August II. volio je šetati našim gorama, a pratili su ga mnogi uglednici, između ostalih i ogulinski časnik, kasnije hrvatski ban, Josip Jelačić. Na prvom putovanju 1838. obišao je Klek, Velebit, Biokovo, Učku i Zmijsko brdo na Pelješcu, a na drugom 1845. Golu Plješivicu i ponovno Velebit.
Baš u to doba uspješno je izvršen i prvi hrvatski alpinistički uspon – Dragojla Jarnević uspela se 1843. kroz strmu stijenu Okića, bosa i u haljini, te je uspjeh podrobno opisala u svom Dnevniku.
Austrijski profesor Johannes Frischauf iz Graza, zaljubljenik u naše planine, 1874. godine uputio se na Klek, a tom je prilikom u Ogulinu upoznao književnika Budu Budisavljevića i Vladimira Mažuranića te ih potaknuo na osnivanje planinarskog društva u Hrvatskoj, po uzoru na austrijsko. Oduševljen idejom, Budisavljević je pisao u Zagreb svom prijatelju Gjuri Pilaru, koji se revno bacio na posao, pa je tako 15.10. iste godine održan osnivački sastanak Hrvatskog planinskog družtva. Na prvi društveni izlet u povijesti našega planinarstva krenulo se 17. svibnja 1875. godine.
Premužićeva staza: Stjenoviti "autoput" koji planinare sigurno vodi kroz surovu ljepotu Velebita
Krajem 19. stoljeća planine i dalje istražuju prirodoslovci i istraživači. Uspomenu na njih danas uglavnom čuvaju imena planinarskih skloništa – ne postoji planinar koji ne zna za Dragutina i Miroslava Hirca, Rossija ili Krajača, čije je ime kuća na Zavižanu nosila dok vjetar nije počeo puhati u drugačijem političkom smjeru. Prirodoslovce je u prvoj polovici 20. stoljeća na planinarskim stazama zamijenilo bogato građanstvo i naznačilo početke planinskog turizma.
Tu negdje nastupa i zlatno doba HPD-a – grade se kuće i skloništa, izdaju vodiči, značajnije se počinje razvijati alpinizam od Kleka do Anića kuka, a HPD osniva i podružnicu u Splitu gdje je naistaknutije ime, ono Umberta Giromette, danas planinarima također poznato "s table".
Nakon Drugog svjetskog rata ubrzano se osnivaju planinarska društva u svim krajevima Hrvatske, a 1950. u okviru HPS-a osnovana Hrvatska gorska služba spašavanja, koju ne treba posebno predstavljati. Hrvatsko planinarstvo uz planinarstvo užem smislu danas obuhvaća alpinizam, sportsko penjanje i ekspedicionizam te speleologiju, planinarsko skijanje i izletništvo.
Sto pedeseta obljetnica organiziranog planinarstva obilježavat se šarolikim prigodnim događanjima tijekom čitave 2024. godine. Istaknut ćemo uspon na Klek u subotu 13. travnja u spomen na opisani entuzijastični susret trojice u Ogulinu. U listopadu će se obilježiti točno 150 godina od osnivačkog sastanka HPD-a u Zagrebu. Proslava 150. obljetnice osnivanja HSP-a završit će tradicionalnim pohodom Tragom prvog izleta HPD-a po Samoborskom gorju 17. svibnja 2025.
U obilježavanje obljetnice uključit će se i Planinarske udruge članice HPS-a organiziranjem 150 atraktivnih izleta u hrvatske planine u ciklusu "150 izleta za 150 godina organiziranog planinarstva u Hrvatskoj". Kalendar izleta i sve informacije o obljetnici možete pronaći na web stranici HPS-a.
Premužićeva staza: Stjenoviti "autoput" koji planinare sigurno vodi kroz surovu ljepotu Velebita
