Ponekad je teško zaviriti u živote izoliranih plemena diljem svijeta. Mnoga od njih pažljivo skrivaju svoje običaje kako ih svijet ne bi osudio ili pokušao promijeniti način života kojega stoljećima njeguju.
Za razliku od većine, drevno pleme Himba je godinama privlačilo fotografe kako bi se svojim posebnim ritualnim praksama mogli pohvaliti cijelome svijetu. Upravo je zbog toga ovaj narod danas najfotografiranije pleme na svijetu.
Svi za jednog, jedan za sve
Himbe su nastanile nemilosrdnu regiju Kunene na sjeverozapadu Namibije i ondje razvili prava stočarska carstva. Uzgajaju ovce i koze, a broj stoke određuje njihovo bogatstvo. Žive i od kišnih kultura, kao što su kukuruz i proso, a svoje meso i mlijeko smatraju najkvalitetnijim na svijetu.
Proizvode mijenjaju za brašno, bilje i med, a tek povremeno stoku prodaju za gotovinu. Neki pripadnici plemena su zaposleni u prirodnim rezervatima. Zanimljivo je da sav zarađeni novac dijele s ostatkom plemena. Čak su i mirovine njihovih starješina zajednički novac koji se skuplja za budućnost mlađih naraštaja.
Himba žene na vrlo neobičan način njeguju svoju ljepotu. Za razliku od suvremenih dama koje kupuju razne kreme i kozmetičke pripravke kako bi njihova koža bila sjajna i meka, Himba žene sastojke za beauty rituale skupljaju u prirodi. Najpoznatija dnevna krema ovih zanimljivih žena je otijze, crvena pasta koja nastaje miješanjem životinjske masnoće i oker pigmenta.
Putovanja
Posebno iskustvo: Selo u kojem samo hrabri izlaze nakon zalaska sunca
Vrijedne žene kojima je zabranjeno kupanje
Ovom mješavinom Himba žene premazuju kožu i kosu kako bi se zaštitile od oštre pustinjske klime i naglasile svoju ljepotu. Otjize ih štiti i od insekata, a u pastu ponekad dodaju mirisnu smolu kako bi „šarmantnim mirisom prirode“ privukle muškarce i stvorile obitelj. Prije svega, ova kozmetička praksa simbolizira bogatu crvenu boju zemlje i krvi – glavnu bit života ove zajednice, koja je ujedno i ideal ljepote u njihovom društvu.
Iako žive u skladu ( jedni s drugima, ali i s prirodom), postoje duboke razlike između muškaraca i žena. Kroz povijest je najveći problem plemena Himba bila suša, koja je utjecala na njihovu svakodnevnicu. Voda je bila iznimno vrijedna pa su uspostavili zakon koji kaže da samo muškarci vodu smiju koristiti za potrebe higijene.
Danas je jedan od najistaknutijih problema Himba žena to što nemaju pristup vodi kako bi se osvježile, istuširale, oprale kosu ili odjeću. Kako bi održale higijenu, ove se žene svakodnevno kupaju u dimu. Tinjajući ugljen stave u malu zdjelicu sa začinskim biljem i čekaju da gusti dim izađe kroz stjenke posude.
Kad se dim digne, žene se naginju iznad posude i čekaju da se kapljice znoja počnu slijevati niz njihovo tijelo. Ovu neobičnu praksu one smatraju čišćenjem, a kako bi dim što duže bio u doticaju s njihovim tijelom, obično se zamotaju u debelu deku i čekaju da se dobro oznoje. Misionari koji su se družili s ovim posebnim damama govore kako njihova koža zaista dobro miriše.
Žene rade, muškarci vijećaju
Žene i djevojke obično obavljaju fizički intenzivnije poslove od muškaraca i dječaka. Primjerice, žbukaju kuće, nose vodu za potrebe cijelog sela, skupljaju drva za ogrjev, brinu o vinovoj lozi, kuhaju, izrađuju nakit, rade kao obrtnice, muzu krave i ovce, čuvaju djecu… Dakle, Himba žene rade gotovo sve što svakodnevni život zahtjeva, a muškarci su zaduženi isključivo za uzgoj i čuvanje stoke, klanje i sudjelovanje na vijeću sa seoskim poglavarima.
Himbe su animisti i njihovo se vrhovno biće zove Mukuru. S njime komuniciraju preko dima svete vatre koji se uzdiže u nebo i tako im omogućuje komunikaciju s precima. Oni im govore što su dobro učinili, a što bi trebali bolje i tako im daju smjernice za ispravan život. U svakom selu tinja sveta vatra, a iz dima mogu saznati između kojih se pripadnika plemena rodila ljubav.
Prosječni Himba muškarac ima dvije žene. Djevojčice, obično desetogodišnjakinje, se udaju za muškarce koje izabiru njihovi očevi. Iako je ova praksa u Namibiji zabranjena, kod plemena Himba je još uvijek raširena. Nakon vjenčanja – dječak postaje punopravni član njihove zajednice, a djevojčice moraju roditi dijete kako bi ih društvo prihvatilo kao punopravne članice.
Unatoč činjenici da većina Himba živi posebnim životnim stilom, ipak su jedno od društveno najdinamičnijih plemena na svijetu. Oni koegzistiraju i komuniciraju s razvijenijim kulturama i rado prihvaćaju nove trenove. Često putuju kako bi kupovali u lokalnim supermarketima i ljekarnama pa možemo zaključiti da je ovo posebno pleme uspjelo pronaći granicu između njegovanja vlastite kulture i običaja i prilagodbe modernom svijetu.
Koliko na svijetu postoji plemena koja još nisu otkrivena?
+0
