Ako putujete Jadranskom magistralom, jednom od najljepših cesta u Europi, između Šibenika i Zadra naići ćete na prirodni fenomen toliko sličan, a opet različit od bliskog mu mora. Dva različita plavetnila na tako malom razmaku rijetko su vidljiva pojava. S jedne strane razvedena jadranska obala, a s druge najveće i jedno od najljepših prirodnih jezera u Hrvatskoj.
Opći podaci
Vransko jezero jedno je od rijetkih, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, s izvorima pitke vode i osebujnom bioraznolikošću. Zbog tih karakteristika, ali i kao mjesto od posebnog značaja za život ptica, Vransko jezero proglašeno je 1999. godine Parkom prirode. Granice su smještene između Pirovca i Pakoštana, a cjelokupno područje rasprostire se na 57 kvadratnih kilometara. Samo jezero položeno je u pravcu sjeverozapad-jugoistok te se pruža paralelno s morskom obalom. Zbog svog položaja i karakteristika u mnogočemu smatra se jedinstvenim na europskom području.
Što vidjeti?
Najvažnija karakteristika Vranskog jezera posebni je ornitološki rezervat, na sjeverozapadnom dijelu jezera, koji je obrastao trstikom, velike bioraznolikosti i ekološke vrijednosti. Ta važnost prepoznata je 1983. godine, kada je Park uvršten na listu važnih ornitoloških područja u Europi. Jednim dijelom ovaj dio podsjeća na travnjak ispresijecan plitkim barama, prekriven trajnim cvijećem i mnoštvom leptira, vretenaca i drugih kukaca, što pogoduje životu ptica na ovom području tijekom cijele godine. Ako ste zaljubljenik u ptice, zasigurno ćete uživati skrivajući se unutar trske i promatrajući ptice u njihovom prirodnom okruženju.
Na samom području Parka do sada je zabilježeno više od 250 vrsta ptica, od kojih se oko 100 gnijezde upravo tu. Zbog svoje bio raznolikosti, ovo je važno odmaralište i hranilište cijelom nizu ugroženih migracijskih ptica koje obitavaju na području Europe. Vransko jezero prvenstveno je važno zbog dviju vrsta ptica. Malog vranca za kojeg je Vransko jezero jedino stabilno gnjezdilište u Hrvatskoj i čaplju dangubu jer se ovdje nalazi jedina gnjezdeća populacija u mediteranskoj Hrvatskoj, kao i za veliku bijelu čaplju i malu bijelu čaplju. Dodatnu važnost, uz ptice, jezeru daje i mnoštvo ribe.
Još od najranijih vremena područje parka bilo je prepoznato kao lokalitet iznimnog gospodarskog značenja, a svojom je ljepotom uvijek privlačilo veleposjednike, koji su ovdje gradili svoje posjede. Kod mjesta Pakoštane nalaze se arheološki ostaci Crkvine, a na nekoliko mjesta rubnog područja vranskog blata ostaci su rimskih poljoprivrednih imanja Vile rustice. Kroz područje Parka, u doba Rimljana, prolazio je akvadukt čiji se ostaci mogu vidjeti na pojedinim mjestima. Akvadukt su rimski graditelji izgradili od Vrane do Zadra, čime se dovodila pitka voda do samog centra grada. No ovaj akvadukt nije služio samo za snabdijevanje Zadra pitkom vodom, nego i za sve rimske vile kraj kojih je prolazio.
U samom Parku nalazi se brdo Osridak, prirodni plato na strateški zanimljivoj poziciji s koje se lako može nadgledati šire područje. Na njemu su dvije kule koje ukazuju na činjenicu da je cijeli plato bio planski uređen za potrebe straže i vojske koja je ovdje boravila. Same kule nisu bile istovremeno u funkciji. Tako je mletačka najvjerojatnije izgrađena kada kasnoantička više nije bila u funkciji. Arheološkim istraživanjima pronađeni su mnogi ostaci naoružanja, što govori o tome da se ovdje nalazila dobro naoružana vojna posada.
Jedan od malobrojnih spomenika koji je preživio tursku dominaciju je Maškovića han, najzapadniji spomenik civilne islamske kulture u Europi po čemu je jedinstven. Sama izgradnja zdanja započela je 1644., a inicirao ju je i financirao visoki dostojanstvenik turskog dvora, vrhovni admiral turske flote Jusuf Mašković. Ovog admirala povijest prikazuje kao plemenitog osvajača koji se nije iživljavao nad osvojenim područjem i ljudima koji su tamo živjeli. Zbog toga izaziva bijes sultana koji ga daje smaknuti, a zbog njegove tragične sudbine i sam han nije nikada dovršen onako kako je to bilo prvotno planirano.
Najstariji dokazi života na ovom području na poluotoku su Babin škoj. Svojom izvrsnom strateškom pozicijom poluotok je služio za dugotrajnu i aktivnu obranu i smještaj lokalnog stanovništva i stoke. Prvotno su ga koristili pripadnici plemena Liburni koji su na njemu izgradili vrlo snažan obrambeni sustav. Na uzvisinama Babinog škoja pronađeno je nekoliko grobnih humaka najuglednijih pripadnika ilirske zajednice. Ti grobni humci pokriveni su kamenim pločama i zatrpani kamenjem, a veća gomila grobnog humka značila je i viši društveni položaj. Istraživanjem grobova pronađeno je oružje, odjeća, glinene posude s hranom te razni ukrasni predmeti.
Tijekom Turske okupacije ovog područja Mletačka republika gradila je velik niz objekata na cijelom potezu kopnene granice uz samu graničnu crtu, koja je sve do 1699. godine prolazila sredinom jezera. Iz tog doba sačuvani su ostaci mletačke pogranične stražarnice. Uz smještaj vojnika, do 80 muškaraca u dobi od 18 do 36 godina, stražarnice su služile i kao carinske točke za razmjenu roba i pošte te za prikupljanje carinskih davanja. Uz sve to, ovo su bila prva mjesta na kojima se pazilo da roba s istoka i stoka koju su donosili trgovci nije bila zaražena, tada često smrtonosnim bolestima poput kuge.
Tijekom 9. stoljeća u grad Vrana dolaze Benediktinci koji ovdje grade samostan posvećen sv. Grguru. Riznica je bila izuzetno dragocjena i bogata te je sadržavala srebrnu škrinjicu s moćima sv. Grgura, križeve, kaleže te dvije zlatne krune ukrašene dragim kamenjem. Za ono doba, ovo je predstavljalo iznimno bogatstvo i veliku vrijednost njihovim vlasnicima. Povodom svoje krunidbe 1075., kralj Zvonimir građevinu i cjelokupni posjed poklanja papi, čime Vrana postaje prvo stalno sjedište Vatikana na istočnoj strani Jadrana. Zahvaljujući papinoj pomoći ovdje se nastanjuju vitezovi templari koji grade mnoge kule i bedeme, a raspuštanjem ovog reda u samostan dolazi red Ivanovaca. Dolaskom Turaka na ovo područje, samostan se pretvara u vojnu utvrdu, a ponovnim osvajanjem Mletačka republika ga ruši te od njega danas postoje samo obrisi prvobitnog izgleda.
Samo područje između jezera i mora bilo je izuzetno bogato i plodno tlo. Prostor pod nazivom Modrave nalazi se na uskoj krškoj prevlaci, koja je prvotno bila krčena kako bi se na njoj sadila vinova loza. Od vađenog kamena građeni su suhozidi koji su dijelili obradive površine, a mnogi od njih toliko su široki da su služili kao putovi. Krajem 19. stoljeća cijelu Europu, pa tako i ovo područje, poharala je filoksera, koja je uništila sve vinograde te su oni na kraju iskrčeni. Na njihova mjesta posađene su masline, čime je formiran maslinik ukupne površine 12 kilometara kvadratnih. Zanimljiv je podatak da se godišnje s njega ubiralo čak 60 tona vrijednog maslinovog ulja, što je u ono vrijeme bilo iznimno puno. No, 1956. jaka zima uništava velik broj maslina, što uzrokuje postupno zapuštanje Modrava.
Područje Parka bilo je iznimno plodno, pa se diljem Vranskog jezera nalaze tradicionalne bunje. One su služile težacima kao poljska skloništa od vremenskih nepogoda, što je u ono vrijeme bilo jako bitno, s obzirom na to da medicinska skrb nije bila lako dostupna. Mnoge od njih nastale su u 19. stoljeću, kada područje još uvijek nije pohrala filoksera, kao što je poharala francuske i talijanske vinograde. Vino je tada postalo iznimno vrijedno i cijenjeno na području Europe, što je omogućilo vlasnicima ovdašnjih vinograda brzo bogaćenje, zbog čega se grožđe moralo danonoćno čuvati. Bunje su izgrađene od čistog kamena i bez ikakve drvene građe te zbog toga predstavljaju vrijednu kulturnu baštinu.
Za pogled iz ptičje perspektive na ornitološki rezervat nije potrebno unajmljivati male avione ili letjeti zmajevima. Dovoljno je popeti se na brdašce Majdan, do kojeg vodi i biciklistička staza. Tamo je vidikovac s kojeg se pruža impresivan pogled na jezero.
Što raditi?
Oko samog Vranskog jezera proteže se više od 50 kilometara biciklističkih staza. Težina je različita, a ovisi o tome kroz kakav krajolik prolaze. Jedna od najpopularnijih ruta ona je koja počinje kod mjesne crkve u mjestu Vrana, odakle se staza penje prema vidikovcu na Majdanu i nastavlja sjevernom obalom jezera u smjeru jugoistoka. Staza oko jezera dovoljno je široka za prolaz automobila, ali, osim nekoliko poljoprivrednika i pripadnika nadzorne službe, nitko vas neće ometati u bezbrižnoj vožnji. Ako nemate svoj bicikl, možete ga unajmiti na info punktovima Prosika i Crkvine.
Tijekom 2006. na cijelom području Parka postavljen je niz informacijskih tabli koje posjetiteljima nude informacije o raznim aspektima kulturne i prirodne baštine. Poučna staza koja se proteže kroz cijeli Park nadograđena je 2009., kada su postavljene nove staze s novim tablama.
Kroz 2015. i 2016. godinu obnovljena je i nadopunjena kompletna signalizacija kao i edukativne ploče u Parku i drvena poučna staza u Ornitološkom rezervatu. Od edukativnih staza izdvajamo stazu o ribama, a na tablama možete pročitati kako su ribe živjele u jezeru prije nego se umiješao čovjek i koje su sve vrste donešene u njega. Sama staza postavljena je na Prosici na suhozidu, koji je obnovljen upravo za postavljanje ovih ploča. Druga edukativna staza govori o botanici područja i postavljena je duž šetnice, koja vodi od vidikovca Kamenjak do durbina postavljenog na mjestu s kojeg se pruža zadivljujući pogled na cijelo Vransko jezero.
Promatranje ptica samo je jedna od aktivnosti za koje postoji poseban program s voditeljem. Poludnevni izlet organiziran je tako da se pojedini lokaliteti obilaze pješice. Zbog pristupačnosti močvara te mnogih staza oko jezera, šetači i promatrači ptica mogu na bilo kojem mjestu uživati u prirodi. Zbog zabrane lova na ptice vodarice, same ptice nisu bojažljive te dozvoljavaju približavanje.
Sam park ima tri Infocentra – Kamenjak, Prosika i Crkvine. Na info pultu Kamenjak nalazi se i kušaonica smještena u starinskom kamenom zdanju koje će vas vratiti u prošlost. Zidove kušaonice krase stari uporabni i ukrasni predmeti. Ovdje možete kušati čašu domaćeg vina, suhomesnate delicije, sireve, maslinovo ulje i razne vrste domaćih rakija.
Još jedna od aktivnosti je športski ribolov koji je dozvoljen na cijelom području Parka, osim u Ornitološkom rezervatu gdje je ribolov dozvoljen samo na Crikvinama, točnije na području od sjeverne granice kampa do lučice Crikvine. Prilikom ribolova važno je pratiti kako se kreće lovostaj za određene vrste riba, a isto tako važno je napomenuti da je strogo zabranjeno lovljenje jegulje, koja je strogo zaštićena vrsta u vodama Vranskog jezera. Za ribolov potrebno je imati valjanu dozvolu, a one se mogu kupiti u Biogradu te u nadzornoj postaji Crkvina, ali i kod ribočuvara koji obilaze teren.
Kako doći?
Do Vranskog jezera najlakše je doći ako putujete Jadranskom magistralom od Šibenika prema Zadru ili obrnuto. Ako se vozite autocestom iz smjera Zagreba prema Splitu, trebate sići na izlazu Benkovac. Nakon naplatnih kućica skrenete prema jugu i slijedite cestu do mjesta Miranje, u kojem je raskrižje i putokaz prema mjestu Vrana. Do Vranskog jezera možete doći i starom cestom, samo se u jednom trenutku prije Zadra spojite na Jadransku magistralu i za tren ste tamo.
Kako se ponašati?
Područje Parka prirode zakonom je zaštićeno i u njemu vrijede sljedeća pravila ponašanja. Zabranjeno je brati, skupljati, uklanjati i oštećivati biljke, drveća i grmlje. Isto tako zabranjeno je branje gljiva i ljekovitog bilja. Sve životinje su zaštićene te je stoga zabranjeno rastjerivanje, proganjanje, uznemiravanje, hvatanje, ozljeđivanje i ubijanje životinja. Također se zabranjuje oštećivanje gnijezda, duplji i ostalih životinjskih staništa.
Kampiranje je dozvoljeno samo za na to određenim mjestima, a svako kampiranje izvan tih mjesta je kažnjivo. Psi su dozvoljeni u parku, ali samo ako su na povodcu. Važno je napomenuti da je dozvoljeno fotografiranje u privatne svrhe. Svako fotografiranje u komercijalne svrhe dopušteno je isključivo uz posebno odobrenje.
Kretanje po Parku dozvoljeno je samo po označenim stazama koje su namijenjene razgledavanju i posjećivanju. Obavezna je kupnja ulaznice, a svi posjetitelji trebaju ju imati kraj sebe tijekom cijelog boravka u Parku.
Najbolje bi bilo da tijekom posjeta imate prikladnu odjeću i sportsku obuću, vodu za piće i nešto suhe hrane, a tijekom ljeta koristite kremu za sunce i zaštitu od komaraca.
Gdje prespavati?
Kako se Vransko jezero nalazi uz samu Jadransku magistralu, između dva velika grada Zadra i Šibenika, svoj smještaj možete pronaći u jednom od njih ili u mjestima koja se nalaze uz magistralu. Nešto privatnog smještaja ima i u mjestu Vrana. Kod Crkvine nalazi se i kamp u kojem možete boraviti ako posjedujete kamp kućicu ili šator. Prizalogajiti možete kod info punkta Kamenjak, ali i u kampu Crkvine.
