U vinu je istina, a još malo te istine o Požeško-slavonskoj županiji, a možda i o životu, potražiti možete u čaši slavonskog vina. Zasađene vinovom lozom, okružene i stopljene s prirodom, južne ekspozicije Papuka, Krndije i Psunja te brojni brežuljci i brdovita područja Zlatne doline ponose se vinogradima, ali i zanimljivim vinskim pričama.
Lokacija slavonskih vinograda, izloženost suncu, mikroklimatski uvjeti i kvaliteta tla utječu na kvalitetu grozda, a time i kapljica koje se rado nađu na stolu Slavonaca. Više od 30 vinarija proteže se kroz tri vinske ceste objedinjene nazivom Slavonski puti. Dopustite li da vas oni povedu u svom smjeru, naići ćete na prepoznatljivu kvalitetu slavonskih vinograda pretočenu u boce, potpisane imenima poznatih slavonskih vinarija. I dok neki vinari nastavljaju tradiciju generaciju za generacijom, drugi pak inovativno ispisuju nove vinske retke.
Od svih mjesta u Požeško-slavonskoj županiji, mnogi znaju da je gradić Kutjevo sinonim za kvalitetna vina. No, ne znaju svi da su za tu tradiciju zaslužni fratri iz 13. stoljeća. Redovnici Cisterciti (''bijeli fratri'') 1232. godine u Kutjevu osnivaju opatiju Vallis Honesta de Gotho, započinju s uzgojem vinove loze i proizvodnjom vina. Na tom se mjestu danas nalazi i čuveni kutjevački podrum.
S 800 hektara pod vinovom lozom, Kutjevo je najveće i najpoznatije vinogorje Požeško-slavonske županije. Duga tradicija u proizvodnji vina, vrsni znalci, plodna zemlja i specifična mikroklima daju snažan pečat nadaleko poznatoj kutjevačkoj graševini, a zanimljivo je da ovim gradićem prolazi i paralela 45,3 , ista ona koja se proteže najznačajnijim svjetskim vinorodnim područjima - Istrom, Piemontom, Val du Rhoneom, Boredeauxom i Oregonom.
U Kutjevu ispričat će vam priču o strastvenoj vezi carice Marije Terezije i baruna Franje Trenka, koji su 1741. punih sedam dana proveli u starom kutjevačkom podrumu uživajući u ljubavnoj moći njegovih vina. O tome svjedoči udubljenje u središtu kamenog stola koji i danas krasi ovaj podrum. Izgradili su ga cisterciti još 1232. i danas je najstariji vinski podrum u ovom dijelu Europe.
Nedaleko vinskog podruma Kutjevačkih podruma nalazi se i Dvorac Kutjevo, predivan spomenik bogate kulturne baštine ovog dijela Slavonije i Hrvatske koji je danas u privatnom vlasništvu te nije otvoren za javnost. Nastao je na ostatcima cistercitske opatije, u sklopu sadrži i vinski podrum iz 1232. godine.
Plodna slavonska ravnica oduvijek je hranila stanovnike Požeško-slavonske županije, pa su je još stari Rimljani zvali Vallis Aurea ili Zlatna dolina. Tu je graševina dala svoj maksimum i proslavila Hrvatsku u svijetu.
