Brežice su maleni slovenski grad uz samu granicu, do kojeg treba jedva pola sata vožnje iz zapadnog dijela Zagreba, pa su zato već godinama šoping-meka Zagrepčana, a pogotovo stanovnika Samobora ili Zaprešića, kojima je svaki hipermarket u Brežicama gotovo kao kvartovski dućan.
Dolazite li u Brežice subotom, na parkiralištima u trgovačkoj zoni na ulazu u grad morat ćete se dobro potruditi da nađete makar koju slovensku među morem zagrebačkih registracija. Iako razlike u cijenama i nisu više drastične, pozorni pratitelji kataloga i akcija dobro znaju što se isplati kupovati "preko grane", a neupućene će iznenaditi da su to najčešće proizvodi naših brendova – poput Cedevite ili Vegete.
U Brežicama možete provesti zanimljiv i ispunjen dan i bez odlaska u špeceraj - ili nakon njega. Idealne su za jednodnevni izlet, a još jednu priliku za uštedu pruža i činjenica da do Brežica možete stići lokalnim cestama, pa vam ne treba vinjeta. Dolazite li iz smjera Zaprešića, put će vas voditi preko graničnog prijelaza Dobova, a iz smjera Jankomira, Sv. Nedelje i Samobora najzgodnije vam je ići na Malu Breganu.
Tako blizu, a tako čisto
Ako dolazite sa zagrebačkog područja, možda vam se zbog blizine čini da se nećete stići prebaciti u izletničko raspoloženje, ali vožnja izvan autoputa natjerat će vas da više gledate oko sebe. Uvijek savršeno pokošena i uvijek zelenija Slovenija začas će vam dati puno razloga da uživate u pogledu. Idete li preko Male Bregane, cesta će vas voditi uz Savu, koja je ovdje puno uzbudljivija nego u Zagrebu.
Čitavo slovensko Posavlje određeno je ne samo Savom nego i Krkom i Sutlom, a njihova je važnost ostavila traga povijesti, tradiciji i gastronomiji ovog kraja. Naravno, i u suvremenom turizmu jer je područje bogato termalnim izvorima. Vikend-kupanje u Termama Čatež dio je zagrebačkog folklora, a sve su popularnije i novije Terme Paradiso.
Malo prije Brežica, u Čatežu, pažnju će vam ukrasti "sotočje" Krke u Savu, najveća prirodna ljepota brežičkoga kraja. Samo mjesto na kojem se rijeke spajaju naziva se špica i prolaznike mami na pogled ili selfie s mosta. S istog mosta preko Save, koji se nalazi malo nizvodno od ušća, vidi se i most preko dviju rijeka, Save i Krke, koji se nalazi malo zapadnije i svakako vam preporučujemo da preko njega prođete kad iz Brežica krenete kući jer vjerojatno niste često jednim mostom prelazili dvije rijeke pa svakako iskoristite priliku. Odlučite li se istraživati okolicu u drugim smjerovima, krenite na sjever, gdje ćete u selu Cundrovec imati prilike "upoznati" najstariji hrast u Sloveniji, star čak tristo godina.
Sakrivene iza bazena i šoping-centara, Brežice su ljupki gradić koji će vam ispričati uzbudljive priče o prošlim stoljećima, skromnim trgovcima i obrtnicima, dvjema rijekama, puntarima i seljačkim bunama. Sredinom Brežičkog polja nekad je vodio trgovački put između Štajerske i Kranjske, a Sava je bila plovna, pa je u srednjem vijeku na brežuljku iznad rijeke sagrađena utvrda – u početku obrambene namjene, koja je dobila ime po položaju – Rain (brežuljak), a istim se imenom nazivalo i naselje koje je kasnije niknulo oko tvrđave.
Što vidjeti u Brežicama
Čitav gradić možete obići za sat i pol, s noge na nogu. Dobro mjesto za početak razgledavanja je Gradska vijećnica, gdje se smjestio i Turistički informativni centar u kojem možete saznati sve što vas zanima i potražiti inspiraciju za istraživanje. Inspiraciju ćete sigurno pronaći i u suvenirnici koja nudi tradicijske proizvode i vina, kroz koje ćete malo bolje upoznati karakter grada i slovenskog Posavlja.
Sljedeća postaja neka vam bude Vodotoranj, 46 metara visok simbol Brežica. Napajao je stanovnike od 1914. do 1983., a njegov vrh ukrašen srcima čuva davnu ljubavnu priču. Prostorija u kojoj je nekada bila sprema za vodu danas je uređena kao vidikovac, a pogled na zelene brežuljke i gradić ispod vas će vas sasvim razoružati.
Dalje krenite kroz Gasu – uličicu koja povezuje Vodotoranj i Brežički dvorac i čuva uspomene na nekadašnje obrtnike koji su snabdijevali putnike i trgovce. U kućama sagrađenima na nekadašnjem istočnom gradskom zidu iz 16. stoljeća, radili su kovači, bravari, keramičari, krojači, postolari, slikari, urari, stolari, mesari, sedlari, tapetari…
Dvorac Brežice najveća je atrakcija ovog gradića koja vam ukratko predstavlja burna stoljeća duge brežičke povijesti. Renesansni dvorac s bogatim baroknim interijerom sagrađen je sredinom 16. stoljeća, na mjestu starije utvrde, vjerojatno iz 13. stoljeća, koja je stradala tijekom Sveslovenske seljačke bune. Dvorcem su kao pozornicom prošetali Matija Korvin, Habsburgovci, puntari, Turci i Frankopani, dok ga grof Ignaz Maria von Attems nije pretvorio u rezidenciju i preuredio ga u duhu baroka.
Nakon Drugog svjetskog rata u dvorcu je Posavski muzej Brežice među čijim se brojnim zbirkama ističu arheološka koja prati stare Rimljane, davne stanovnike Posavlja. Stalni etnološki postav prikazuje svakodnevni život Štajeraca i Kranjaca, a zbirka Puntarija bavi se seljačkim bunama koje su obilježile povijest ovog kraja.
Viteška dvorana spomenik je za sebe. Jedinstvena barokna dvorana u Sloveniji, u potpunosti je prekrivena freskama s motivima iz antičke mitologije, slikara Frančišeka Karla Remba koji je živio na prijelazu iz 17. u 8. stoljeće.
Po izlazu iz dvorca bacite oko na nekadašnju dvorsku konjušnicu koja se zvala Školom jahanja (Reitschule), a danas je dom Glazbene škole Brežice. Odmah kraj dvorca je i barokna župna crkva Sv. Lovrenca iz 18. stoljeća, pa je to prilika za još jednu kvačicu na popisu znamenitosti.
Gdje sjesti & što jesti u Brežicama
Kako u Brežicama razgledavajući grad možda i nećete stići ogladnjeti, najbolje je da stignete gladni. Jer Brežice su vrijedne izleta i samo u restoran. Naravno, broj jedan u čitavoj zagrebačkoj okolici već skoro dvadeset godina je Ošterija Debeluh nagrađivanog chefa Jure Tomiča, a osim nas preporučuje ju i Michelinov vodič. Sezonska lokalna hrana i tradicionalna jela na neki nov način, okusi koji će vas lansirati ne izvan Brežica i Slovenije nego i izvan ovoga svijeta i za ovakav fine dining restoran prihvatljive cijene te mogućnost kušanja degustacijskih sljedova od 4, 6 ili 8 jela i izvrsna vinska karta sa slovenskim etiketama razlozi su zbog kojih obavezno morate sjesti u Debeluh - ako slučajno dosad niste.
Ako želite kušati tradicionalnu hranu i domaća vina, krenite u obilazak "domačija", obiteljskih gospodarstava na kojima ćete osim kušanja fantastične domaće hrane, cvičeka i soka od jabuke okusiti i život na selu, rad na farmi i tradiciju Posavlja – od polja do tanjura. Turistička farma Vimpolšek nudi i smještaj, ali i najbolje suvenire – suhomesnate proizvode i vino. Hrana im je bez iznimke obožavana i hvaljena, a ako obavezno morate probati "juhu v juhi", tradicionalni specijalitet ovoga kraja.
Turistična kmetija pri Martinovih jednako će vas dobro ugostiti i napojiti, također možete i prespavati i uživati u pogodnostima suvremenog života, popit bazena i saune. Konji, magarci, zelenilo i čist zrak stvorit će posebnu atmosferu, koju će okusi domaće hrane savršeno nadopuniti. Ako ste pri Martinovima, obavezno probajte krvavice s kiselim zeljem i "ajdovimi žganci". Ne preskačite ni domaće vino koje redovito osvaja nagrade.
Naravno, u riječnom kraju mora postojati i mjesto gdje se jede riba. Riba in pol obiteljski je brend koji se bavi ekološkim uzgojem pastrva i prva adresa na koju će vas domaći poslati na riblji ručak – poslušajte ih. A ako vam se jede nešto jednostavnije i modernije, a i niste od vina – bez brige. Mikropivovara Reset nudi široku paletu craft piva koja možete degustirati i čitav dan. Reset ima ugodnu kušaonicu s terasom i služi vrhunske burgere kakve nećete naći drugdje u Brežicama.
Tamo gdje Alpe silaze u Panonsku nizinu: Kozjanski park odlična je ideja za jednodnevni izlet ili vikend
