Nejednakost klimatskih promjena je očigledna. Zemlje koje su najmanje odgovorne za klimatsku krizu najviše pate, a to su također zemlje koje nisu u mogućnosti nositi se s posljedicama zagrijavanja planeta.
Oxfamova studija iz 2022. godine pokazuje da je 10 najgorih klimatskih žarišta na svijetu odgovorno za zanemarivih 0,13 posto globalnih emisija. U međuvremenu, zemlje G20 doprinose 76 posto globalnim emisijama, 650 puta više od ovih 10.
Te su zemlje također najmanje spremne nositi se s krizom. Prema MIT-ovom Indeksu globalne budućnosti 2022., Europa čini velike korake, priprema se ulagati u čistu energiju i smanjiti svoje emisije ugljika. S druge strane, afričke i azijske zemlje izložene su ekstremnim vremenskim nepogodama bez sredstava za ublažavanje rizika.
Niger
Zapadnoafrički Niger jedna je od najsiromašnijih zemalja na svijetu. Ljudi se suočavaju s humanitarnim krizama zbog nedostatka hrane, regionalne nestabilnosti i raseljavanja. Klimatska kriza pogoršava njihovu patnju jer suše, obilne kiše i poplave uništavaju poljoprivrednu proizvodnju.
Otprilike 85 posto stanovništva ovisi o poljoprivredi, ali stalni pljusak uništava poljoprivredna zemljišta i pustoši domove. Prema podacima UN-a, više od 4,4 milijuna stanovnika suočava se s nedostatkom hrane, a više od milijun ih je raseljeno. Stvari će se i dalje pogoršavati. Prema IPCC-u, temperature u regiji Sahel rastu 1,5 puta brže nego u ostatku svijeta.
Afganistan
U kolovozu ove godine Pakistan i Afganistan bili su osakaćeni iznenadnim poplavama. U Afganistanu je poginulo više od 180 ljudi, a 8 tisuća ih je raseljeno. Prije toga, zemlja se također nosila s dvostrukim udarom potresa i kontinuirane suše. Također je jedna od najranjivijih zemalja zbog svog položaja, rastuće temperature i nedostatka politika i resursa za ublažavanje klimatskih promjena.
Humanitarne krize su višestruke u ratom razorenoj zemlji. Temperatura je porasla za 1,8 stupnjeva Celzijevih između 1950. i 2010., dvostruko više od globalnog prosjeka. Prema UN-u, 95 posto Afganistanaca ne dobiva dovoljno hrane
Haiti
Haićani prvenstveno ovise o poljoprivredi, međutim zemlja Haiti se nosi s olujama i sušama, koje su smanjile proizvodnju hrane i natjerale 4,4 milijuna ljudi u akutnu glad u 2021. godini. Još uvijek osjećaju i posljedice smrtonosnog potresa 2010. i uragana Mathew 2016. U svakom slučaju, karipska nacija se suočava sa smanjenjem količine oborina, porastom razine mora zbog zagrijavanja planeta i klizištima uzrokovanim krčenjem šuma.
Somalija
Prema Oxfamu, Somalija je rangirana na 172. mjesto od 182 zemlje kada je riječ o sposobnosti suočavanja s klimatskim promjenama. Najgora suša u gotovo 50 godina gurnula je više od 7 milijuna ljudi u glad, a oko 3 milijuna stoke je stradalo. Od siječnja 2022. gotovo milijun stanovnika napustilo je svoje domove.
Izvješće također jasno pokazuje kontrast sa SAD-om, koji se također suočava s teškim sušama od 2020. – američki BDP od 23 trilijuna dolara pomogao mu je da se brže oporavi i bolje prilagodi.
Indonezija
Jugoistočna Azija najviše je ugrožena klimatskim promjenama. Ekstremni vremenski događaji su sve češći i zemlje već pate od složenih problema poplava, tajfuna, ciklona, visoke razine mora, toplinskih valova i suša. Filipini, Tajland, Malezija i Indonezija su izuzetno ranjivi.
Jakarta, glavni grad Indonezije, grad je koji najbrže tone. Ova gusto naseljena zemlja najveće je gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji i bila je četvrti najveći emiter stakleničkih plinova u 2015. Indonezija se obvezala smanjiti svoje emisije ugljika za 29 do 41 posto do 2030. Ipak, prema izvješćima, čini se da im to ne polazi najbolje za rukom.
