Još je prošle godine Time Out objavio tekst naslovljen "Why the f*ck is there so much burrata in London?", u kojem se autorica India Lawrence pita kako se bijela lopta sira uvukla u sve kutke restoranskih jelovnika u Londonu. U trendu koji sve češće viđamo i kod nas, burrata krasi pizze, tjestenine i poslužuje se u raznim predjelima. U talijanskim pizzerijama je popularna u kombinaciji s bresaolom, (sušenim talijanskim mesom koje se radi od govedine, ali i divljači), baš kao što su i mortadela s pistacijama sve traženija pizza-kombinacija šmekera.
No što je buratta? Kravlji, odnosno bivolji sir koji je najjednostavnije opisati kao mozzarellu meke unutrašnosti koja podsjeća na maslac i vrhnje – nastao je na jugu Italije, u Murgiji, pedesetih godina prošlog stoljeća, iz štedljivih razloga kako bi se smanjilo bacanje hrane.
I dok neki kažu da je burrata hit, kako na oko, tako i u ustima, zbog svečanog trenutka kada se razlije kremasta unutrašnjost stracciatelle i vrhnja, neki će pak, poput autorice Indie Lawrence za popularnost delikatnog talijanskog sira okriviti društvene mreže i reći da je burrata postala influencerica zbog toga što dobro izgleda, kao i zbog posebnog efekta koji izaziva kod publike kada se zagrize ili razreže čvrsta tekstura. Nešto poput lava kolača, ali u svijetu sireva.
"Burrata je popularna jer je u isto vrijeme nevjerojatno jednostavna, i luksuzna“, kaže kuharica Sophie Wyburd te dodaje kako nije puno skuplja od nekog drugog, kvalitetnijeg sira. Osim toga, njezin neutralan okus je čini idealnim za kombiniranje s kakvim aromatičnim maslinovim uljem, dobrom focacciom ili pikantnom ndujom, kalabrijskom kobasicom koja se maže na kruh.
Burratu možete dodati i salatama, kao što je primjerice caprese s rajčicama i bosiljkom, kao i poslužiti na sirnim platama. Pripazite da ne bude ravno iz hladnjaka – dajte joj vremena da se zagrije na sobnu temperaturu i obavezno neka bude svježa.
