Postoji li koje tradicionalno slavensko domaćinstvo bez ćilima? Ovaj dobro poznati tekstilni proizvod čije je ime perzijskog tj. turskog podrijetla danas često vežemo uz Bosnu, premda je rasprostranjen diljem Balkana, pa i šire – a uz renesansu slavenske i istočnjačke kulture na društvenim mrežama, nije ni čudo što ćilim postaje sve popularniji ukras doma, pa i suvenir s putovanja.
Bez obzira imate li ih već u kućanstvu ili ćete ga tek ukrasiti ovim tradicionalnim tepihom, evo nekoliko zanimljivosti pomoću kojih ćete ga malo bolje upoznati.
Hvala sjedilačkim narodima
Da bi se napravila ova prostirka za sjedenje, potrebno je čučati ili klečati na njoj. Tom se tehnikom provlače niti u raznim bojama koje potom tvore razne uzorke, od geometrijskih likova i simbola, do pruga ili kariranih uzoraka. Orijentalne ćilime među prvima su radili nomadi i sjedilačka plemena stare Perzije i okolnih zemalja, baš kako bi ukrasili svoje nomadske šatore i osigurali mjesto za molitvu.
Od šatora do palača
Počelo je skromno, a završilo poput crvenog tepiha. Od malih ćilima za klanjanje i molitvu pod šatorima ili zvjezdanim nebom nad pustinjom, ovi ručni radovi izrasli su u raskošne sagove za palače i džamije, te ukrase za dom onih imućnijih. Proširili su se pri susretima kultura, bilo trgovinom ili ratovanjem. Naime, Ćilim i Zapad susreli su se najviše tijekom Križarskih ratova.
Bosanski ćilim je poseban…
Kada spomenemo bosanski ćilim, nije riječ samo o opisu koji se tradicionalno koristi ili vezuje uz ilim. Naime, bosanski ćilim doista jest posebna vrsta ćilima koju karakterizira orijentalni izgled. Prepoznajemo ga po jarkoj crvenoj boji s mnoštvom ornamenata koji čine spoj Orijenta i Balkana, a najčešći oblici su trokut, romb i ravne linije. Od dolaska Osmanlija na ćilime su se „naselili“ i vjerski motivi poput džamijskih kupola, polumjeseca i drugih.
… a pirotski ćilim možda je još posebniji
U gradu Pirot u jugoistočnoj Srbiji, nedaleko od granice s Bugarskom, rođen je tzv. pirotski ćilim. Razvijeno stočarstvo bilo je preduvjet za razvoj tekstilne industrije jer je vuna bila osnovni materijal. Kao i kod bosanskog ćilima, dominantna boja je jarka i zagasita crvena, a ornamenti su geometrijski. Prodavao se i prodaje se po cijelom svijetu, a zanimljivo je da se izrađuju za zdravlje, blagostanje, sreću u ljubavi, poslovni uspjeh, pa čak i protiv uroka i otklanjanja loše energije i magije. No, ono čime je privukao najveću pozornost, naročito na Svjetskoj izložbi u Beču 1886. godine, bila je činjenica da je isti - i s lica i naličja.
Simbolima protiv uroka i neplodnosti
Simboli koje možemo vidjeti na ćilimima različiti su i ovise o regiji iz koje dolaze. Kao što po boji možemo prepoznati one ručno rađene (tj. bojane prirodnim materijalima) i proizvedene industrijski, tako i simboli govore nešto o podrijetlu tepiha. Većina simbola djeluje gotovo paganski, a odnose se na zaštitu osobe i njena života od uroka i zlih sila. Ostali simboli smatraju se korisnima za brak i život, te se vjeruje kako pomažu u plodnosti, ljubavi i bračnom životu.
Afganistanski ćilimi imaju pomalo bizarne motive
Napaćeni Afganistan posljednjih desetljeća nagledao se ratova, oružja, stradanja i smjena vlasti. Pomalo bizarno, ali ovo su uostalom postali i česti motivi na afganistanskim ćilimima. Na web stranici warrug.com možete pogledati kako to izgleda, pa čak i kupiti neke. Ćilimi s tenkovima, kalašnjikovima, helikopterima, vojnim kartama Afganistana… U ratu i ljubavi sve je dozvoljeno.
Imaju svoju valutu i zastavu: Balkanska republika koja je kratko zaživjela nakon raspada Jugoslavije
