Henry Morgan bio je opaki engleski gusar u 17. stoljeću, zadužen za operacije protiv Španjolske na Karibima. Morski huligan bio je vješti osvajač teritorija i blaga, ali i teško ukrotiv duh. Da li zbog koje čašice viška ili prgave naravi, Henry se često zaletavao preko granica svojih ovlasti, što je Englesku dovodilo do očaja.
Njegov najveći uspjeh – pljačka Paname – bila je dvosjekli mač jer je njime prekršen mirovni sporazum Engleske i Španjolske. Prema legendi, Morgan se bacio u bijeg i put ga je doveo u slijepu ulicu Jadrana, sve do Limskog zaljeva. Tu se usidrio i sakrio svoje blago. Nedaleko od Dvigrada započeo je nov život, u mjestu koje se prozvalo Morgani (danas Mrgani). A blago? (Još) nije pronađeno… Ostatak priče o napušten srednjovjekovnom kaštelu Dvigradu i road tripu nedaleko od Limskog kanala možete pročitati ovdje, a vratimo li se ponovno u prošlost, do velškog gusara, jednog od najpoznatijeg svih vremena otkrit ćemo da o njegovoj mladosti ne znamo puno.
Obalna braća
Navodno je kao dječak otet u Bristolu i prodan kao rob na Barbados, odakle je odveden na Jamajku. Kakav god njegov početak bio, Morgana nije zaustavio u naumu da postane strašni osvajač koji je iza sebe nareckao više legendarnih bitaka, slavu i bogatstvo. Henry Morgan u povijest se upisao kao jedan od najboljih bukanira, karipskih lovaca koji su zadali španjolskim kolonijalnim vlastima mnogo muka. Od bukanira su velikim dijelom nastali pirati na Karibima - piratski i gusarski kapetani su rado na brodove primali bukanire jer su bili izvrsni strijelci. Bukaniri i pirati su se međusobno nazivali Brethren of the Coast (eng. Obalna braća).
Kapetan svoga broda
Kako je Morgan stigao na Jamajku, nije poznato, ali ondje se pridružio engleskim snagama koje su napadale i pljačkale španjolske kolonije na Karibima. Isprva vojnik, kasnije mornar krenuo je s poznatim kapetanom Christopherom Myngsom i njegovom flotom put ekspedicija koje su mu donijele bogato iskustvo. S vremenom je postao kapetan vlastita broda, a s uspjesima stigla je dobra zarada i izvrsna reputacija. Bogatstvo je iskoristio za kupnju plantaže na Jamajci i oženio svoju sestričnu, Mary Elizabeth, kći njegova ujaka, pukovnika Edwarda Morgana, guvernera Jamajke. Kako se povećala španjolska aktivnost na Kubi, Morgan je stao na čelo jamajčanske flote i sijao teror gdje bi stigao.
Putovanja
Raj za ronioce: Nacionalni park uzbudljive prošlosti u kojem možete i dići šator
Ubojita taktika
Jedan od slavnih uspjeha bio je napad na utvrđeni i dobro čuvani grad, Puerto Bello. Morgan je usidrio brodove daleko od grada i čamcima stigao tiho, usred noći pa iznenadio stražare koji nisu imali šanse. Brzo je osvojio dvije od tri glavne utvrde, a kako bi pokorio i treću poslužio se taktikom: zatočene redovnike i redovnice iskoristio je kao živi štit. Tom strategijom uspio je savladati i posljednju prepreku.
Sljedeći Morganov teror zabilježen je u Venezueli, kada je s osam brodova i 650 članova posade osvojio grad Marcaibo. Njegovi gusari okrutno su mučili neprijatelje kako bi otkrili gdje se nalazi skriveni plijen. U to vrijeme Morgan imao najmoćniju vojsku na Karibima, a sa snažnom silom od 1200 bukanira i 30 brodova krenuo je 1670. godine na Panamu.
Najprije je zauzeo utvrdu San Lorenzo, koja je omogućila njegovim trupama da dođu do Paname kroz džunglu. No put je bio teži nego što je Morgan očekivao, a mnogo ljudi je izgubilo život zbog bolesti i gladi. Preživjeli su stigli do cilja, a Španjolci su izgubili bitku protiv Morgana i njegovih ljudi koji su razorili i opljačkali grad. No Henry nije znao jedan vrlo važan detalj: Engleska i Španjolska u to su vrijeme bile u primirju. Zbog toga je Morgan nakon povratka na Jamajku uhićen, ali zahvaljujući svojoj moći i utjecaju nikada nije kažnjen.
Grad u kojem većina stanovnika ima plaću veću od 5700 eura mjesečno
