Na današnji dan prije 40 godina, 8. veljače 1984. godine svečano su otvorene XIV. Zimske olimpijske igre u Sarajevu. Održavale su se od 8. do 19. veljače, a sudjelovalo je oko 1300 sportaša iz 49 zemalja. Spektakularna ceremonija otvaranja održana je na stadionu Koševo pred 60 tisuća ljudi, a natjecanja je preko TV ekrana pratilo više od dvije milijarde gledatelja diljem svijeta.
Svi su disali kao jedno
Olimpijske igre same po sebi najpoznatije su sportsko natjecanje na svijetu, a njihovo održavanje u jednoj socijalističkoj državi bio je važan korak naprijed, naročito u doba hladnoratovskih podjela u kojima je i sport korišten kao političko oružje.
Za Jugoslaviju to je bila prilika da pokaže svoj gospodarski i turistički potencijal, a za Sarajevo da popravi sliku o sebi u povijesnim udžbenicima. Svijet ga je prethodno pamtio po atentatu na Franju Ferdinanda, a sada je zasjao kao simbol mira, bratstva i sportskog duha na karti svijeta.
U natjecanju za status grada domaćina, Sarajevo je pobijedilo druga dva kandidata: japanski Sapporo i švedski Göteborg. Zemlja koja želi postati domaćin morala je ispunjavati zahtjevne kriterije – osim sportskih događanja koja se moraju odvijati u sigurnim uvjetima, bilo je potrebno zbrinuti i ogroman broj gostiju, trenera i novinara koji će tom prilikom doći, a to je iziskivalo i pozamašan budžet.
Neki su bili sumnjičavi prema ideji da će Sarajevo to moći, no, osjećaj da se događa nešto veliko i da svi zajedno sudjeluju u tome preplavio je grad.
Blaga zima i preokret u zadnji čas
Poput gljiva počele su nicati zgrade, novinarska naselja, hoteli, olimpijsko selo, adaptirani su stadioni i studentski domovi. Tisuće volontera i mladih sudjelovale su u pripremama, a donacije su se slijevale iz inozemstva u znak podrške. Taksisti su znali goste prevesti i besplatno, a jednog sarajevskog „mangupa“, kako ga je nazvao Goran Bregović, koji se sjetio zeznuti Kirka Douglasa i naplatiti mu ćevape po holivudskoj cijeni – grad se odmah odrekao.
I baš kada se činilo da sve ide po planu, dogodilo se nešto neočekivano – kao u inat, sarajevska zima te je godine bila blaga. Jedan od najvažnijih uvjeta za održavanje ZOI bio je, logično, snijeg. Bilo ga je, pripremljenog za staze, ali onog pravog za potpuni ugođaj niotkud. Pomalo razočarani, Sarajlije su otišli na spavanje tu noć prije otvorenja igara, bez snijega.
Žena koja je zapalila olimpijsku baklju
Kada su se građani Sarajeva 8. veljače 1984. godine - na dan otvorenja Olimpijskih igara - probudili, imali su što vidjeti: tijekom noći snijeg je napadao kao u bajci. Opet su zasukali rukave i bacili se s lopatama na posao jer sada je valjalo počistiti ulice od tolikog snijega.
U međuvremenu, iz grčke Olimpije avionom za Dubrovnik stigla je olimpijska baklja. Trkače su na ulicama pozdravljali razdragani ljudi mašući zastavicama, a kada je baklja konačno stigla, olimpijski plamen upalila je hrvatska klizačica Sanda Dubravčić.
"Volimo Jureka više od bureka!"
Tijekom deset dana spektakla koji su uslijedili istaknuo se i slovenski skijaš Jure Franko. Osvojio je srebrnu medalju i još važnije - publiku koja mu je s tribina poslala poruku na transparentu „Volimo Jureka više od bureka!“. Pisana od srca, uz dozu bosanskog humora, ta parola ostala je jedan od najpoznatijih simbola igara
Cijeli događaj prošao je u dostojanstvenom tonu, a gradom je vladalo opće veselje i ponos. Tadašnji predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora Juan Antonio Samaranch potvrdio je kako su to bile najbolje organizirane Zimske olimpijske igre do tada, a u narodu su ostale upamćene kao jedan od onih trenutaka kad su „živjeli kao jedan“.
Ništa bez Vučka
Ono po čemu i danas sa smiješkom pamtimo veliki događaj bio je Vučko, mali vuk maskota. Osmislio ga je slovenski slikar Jože Trobec, a glas u spotovima dala mu je jedna od najvećih zvijezda Jugoslavije Zdravko Čolić.
Igre su zatvorene 19. veljače porukom koju je na „našem“ jeziku uputio Samaranch - ''Doviđenja, drago Sarajevo!'', a grad je u svoju povijest zauvijek upisao jednu od najljepših epizoda.
Kafić s wow pogledom na 35. katu najviše zgrade Bosne i Hercegovine koji turisti obožavaju
