Galerija
Daniela Defoea, osnivača modernog engleskog romana mnogi poznaju kao pisca jednog od najpoznatijih svjetskih romana - Robinsona Crusoea, ali ne znaju svi da je ugledni književnik jednom prilikom, na tri dana, završio na stupu srama.
Defoe je dobro prošao jer ga prolaznici nisu gađali uobičajenim trulim jabukama i ostalim gadostima, nego cvijećem. U prošlosti su kazne na stupu bile ne samo ponižavajuće nego i bolne, pa i opasne po život. Kažnjenika bi se zavezalo za stup na javnom mjestu, gdje bi danima morao izdržavati razne užase, poput kiše i vrućine, ali i gađanje prolaznika blatom, pokvarenim voćem, iznutricama, pa i izmetom.
Nerijetko bi netko bacio kamen i teško ozlijedio, pa čak i ubio osuđenika. Čekajući svoju kaznu na stupu, Defoe je napisao Himnu stupu srama koju su njegovi prijatelji proširili diljem Londona, a stihovi su naveli prolaznike da se smiluju nesretnom čovjeku. Ne samo da ga nisu dodatno ponižavali, nego su mu i nazdravljali u lokalnim krčmama, a sramotna kazna mu je donijela i dodatnu popularnost.
Sati i dani patnje
U prošlosti su stupovi srama bila omiljena pomagala za discipliniranje neposlušnih građana diljem Europe. Od drveta i metala bi se napravila konstrukcija koja bi se postavila na stup. Osuđenik bi provukao glavu i ruke, a sprava bi ga zaključala. Stupovi srama su se postavljali na tržnicama, raskrižjima i drugim javnim prostorima, često na povišenim platformama radi bolje vidljivosti.
Pored kažnjenika bi se obično postavio natpis s opisom njegova zločina. Kazne su varirale od nekoliko sati, do nekoliko dana, a prolaznici bi se za to vrijeme okupljali oko nesretnika, zadirkivali ga i ponižavali. Kazna na stupu srama mogla je uključivati i dodatna poniženja: šišanje, bičevanje, žigosanje ili pak rezanje uha.
Godine 1816. upotreba stupa srama u Engleskoj ograničena je samo na kazne za krivokletstvo i njegovo poticanje, a službeno je ukinut 1837. Slične naprave bile su uobičajene diljem svijeta, a u SAD-u je stup srama navodno ukinut 1839. No u saveznoj državi Delaware bio je u uporabi sve do 1901. godine.
Stup srama u Zadru
I Hrvatska je imala svoje stupove srama – u Zagrebu se nalazio kraj Crkve sv. Marka, jedne od najstarijih građevina u gradu. Na stupu srama bi se izvršavale kazne koje je izrekao gradski sud. I Rimski forum u Zadru (najveći rimski forum na istočnoj strani Jadranskog mora) je imao sramotni stup za lopove i druge prijestupnike. 14 metara visok antički stup na Forumu osim lancima podsjeća na neka davna vremena i ploču s pleterom te kamenim grifonom. Osim samog stupa, od originalnog Foruma su sačuvani i originalni pločnik te stube.
Kviz općeg znanja u kojem samo morate odabrati točan odgovor...
