Prema vatikanskom pravu, kada papa umre ili odstupi, kardinali iz čitavog svijeta sastaju se na općim kongregacijama, koje su poznate i kao konklava, kako bi izabrali novoga papu. Konklava mora početi najranije 15, a najkasnije 20 dana od trenutka u kojem je papinska stolica ostala prazna.
Što se sve događa od trenutka kada se kardinali zatvore do bijelog dima i pobjedonosnog usklika "Habemus Papam!" čitamo u detalje svaki put kada se događa ta velika smjena u katoličkoj hijerarhiji.
Zato smo za vas izabrali nekoliko zanimljivih detalja o tome kako je došlo do današnjeg načinja odabira novog pape, a možda vam i otkrijemo nešto posve novo. Izbor pape, ovakav kakav je danas, ustaljen je tek u 20. stoljeću – u najvećoj mjeri – kako se ne bi ponavljale neke nezgodne situacije iz prošlosti.
Prije je bilo drugačije
Prije 12. stoljeća papu nisu birali samo kardinali, već su priličnu težinu imale i preporuke kraljeva i drugih moćnika. Odluku da papu bira kardinalski zbor dvotrećinskom većinom glasova donio je papa Aleksandar III. 1179. godine. No, i dalje se ponekad teško dolazilo do većine.
Konklava postoji tek od početka 13. stoljeća i nastala je – na silu. Naime, kada se kardinali beskrajno dugo nisu mogli dogovoriti tko će postati novi papa, lokalno stanovništvo (u Perugiji) doslovno je zatvorilo njih devetnaestoricu ("cum clave" znači – "pod ključem", "zaključani"). Vrlo brzo za papu je izabran Honorije III. Godina je bila 1216.
Najbrže izabrani papa u povijesti
Njegov nasljednik Grgur IX. bio je najbrže izabran papa u povijesti. Honorije III. umro je 18. ožujka 1227., a Grgur je izabran za njegova nasljednika samo jedan dan kasnije.
Da bi postigli dogovor o njegovu nasljedniku kardinalima je ipak trebalo puna dva mjeseca – tada je izabran Celestin IV.
No rekordno se dugo o izboru pape vijećalo u Viterbu. Kardinali su se zatvorili 1268. godine, a 1270., nakon dvije godine vijećanja, ponovno su intervenirali građani. Prvo su zazidali izlaz, a kako ni to nije pomoglo, poduzeli su radikalne mjere. Uklonili su krov palače kako bi kardinale izložili vremenskim (ne)prilikama. Ni to nije pomoglo.
Kardinali su pregovarali do rujna 1271. kada je za papu konačno izabran Grgur X.
Novoizabrani papa, vjerojatno upravo zbog načina na koji je izabran, 1274. godine izdaje bulu "Ubi periculum". Tim dokumentom konklava postaje izborni sustav te se propisuje i da kardinali moraju biti potpuno izolirani dok vijećaju o izboru novoga pape.
Tajno glasanje za papu
Da premotamo brzo unaprijed, tek je papa Pio X. godine 1904. odredio da kardinali glasaju – tajno, a Pio XII. donio je odluku o dvotrećinskoj većini, odnosno dvije trećine plus jedan glas.
U međuvremenu se broj kardinala toliko povećao, a papa Ivan Pavao II. bio je prvi papa izabran po novome pravilu prema kojemu pravo glasa ima "samo" 120 kardinala mlađih od 80 godina.
On je pak donio odluku da kardinali ne moraju do izbora pape biti zatvoreni i noćiti u Sikstinskoj kapeli, ali u hotelu ne smiju imati – mobitele ili išta što bih ih ometalo u donošenju odluke.
Dan planeta Zemlje: Jeste li znali tko je najjači na našem planetu i na kojem otoku ne bismo nikad ljetovali?
