Galerija
Prije točno 145 godina, 14. ožujka 1879. godine, u Ulmu u Njemačkoj rođen je jedan od najvažnijih umova svih vremena i vjerojatno jedini fizičar (iz stvarnog života - oprosti, Sheldone) koji je svoje mjesto našao i u pop-kulturi i čiji lik na posterima krasi sobe tinejdžera diljem svijeta.
Ne, nije imao jedinice iz matematike i fizike
Einsteinovoj je popularnosti među mladima pridonijela vjerojatno i urbana legenda da je pao matematiku u školi, što je bila prilično dobra utjeha i za lijene učenike i za njihove zabrinute roditelje. Priča je možda zgodna, ali nema veze sa stvarnošću. Einstein je imao najviše ocjene i iz matematike i iz fizike, a i sam je na tu priču o padu iz matematike, koja je još za njegova života dobila mjesto u novinama, odmahnuo rukom uz komentar da je prije svoje petnaeste godine savladao diferencijalni i integralni račun. Činjenica jest da je s petnaest godina kada je prvi put polagao prijemni ispit za fakultet formalno odbijen jer nije mogao priložiti srednjoškolsku diplomu.
Bio je apatrid, antikapitalist i pacifist
Dezinformacija je možda nastala iz činjenice da je budući dobitnik Nobelove nagrade u dobi od 15 godina napustio školu, ali se istovremeno odrekao i njemačkog državljanstva kako bi izbjegao vojnu službu, pa je do 1900. godine, kada uzima švicarsko državljanstvo, i službeno bio apatrid. U Švicarskoj su se dogodili i svi važniji događaji u njegovu europskom životu, iako se vratio u Njemačku, gdje je od 1914. bio i ravnatelj Kaiser-Wilhelmova instituta za fiziku u Berlinu, do 1933. kada emigrirao u Ameriku pred Hitlerovim ludilom i kada su mu oduzete sve funkcije i konfisciran imetak.
Prvo je dobio mjesto na Cal Techu, a do kraja života radio u Institutu za viša znanstvena istraživanja u Princetonu. U SAD-u se uključio u pokret za građanska prava. Kritizirao je "ekonomsku anarhiju" kapitalizma i "oligarhiju privatnog kapitala, čiju ogromnu moć ne može učinkovito obuzdati čak ni demokratski organizirano političko društvo". Nije si mogao oprostiti što je podržao Roosevelta u izradi atomskog oružja (u strahu da ga Nijemci ne naprave prvi), iako sam nije izravno sudjelovao u Projektu Manhattan. Postao je strastveni zagovornik nuklearnog razoružanja, a prije svoje smrti 1955. pridružio se filozofu Bertrandu Russellu u potpisivanju “Russell-Einsteinovog manifesta”, javnog pisma koje je apeliralo na vlade da “pronađu miroljubiva sredstva za rješavanje svih međusobnih sporova".
Nobelovu nagradu nije dobio za teoriju relativnosti
Nakon studija na Tehničkoj visokoj školi u Zürichu zaposlio se u Patentnom uredu u Bernu, gdje je radio devet godina kao niži činovnik. U tome je razdoblju nastala većina njegovih teorija s kojima je stekao ime i slavu u znanstvenom svijetu. Godina 1905. bila je "njegova" godina. Objavio četiri rada koji su uzdrmali suvremene poglede na prostor, vrijeme, masu i energiju i udario temelje modernoj fizici. U ta je četiri rada objasnio fotoelektrični efekt pomoću kvantne teorije (ova će mu teorija donijeti Nobela), eksperimentalno je dokazao postojanje atoma, postavio je matematičku teoriju posebne relativnosti te je objasnio je kako je teorija relativnosti dovela do ekvivalenta mase i energije (E = mc²). Tek od 1909. godine radi kao profesor teorijske fizike, prvo na Sveučilištu u Zürichu, pa u Pragu i Berlinu.
Svoju glavnu teoriju, teoriju relativnosti, javnosti predstavlja 1916. godine, a ona nije samo usmjerila teorijsku fiziku, nego je zadrla i duboko u filozofske koncepcije, prije svega o prostoru i vremenu, ali u mnoge teme kozmologije i kozmogonije. Ipak, ona je bila samo jedna velika kontroverza, sve do 1919. kada je napokon dokazana i to zahvaljujući pomrčini Sunca. Zbog nje su nastali uvjeti u kojima se teorija mogla napokon testirati pa je i potvrđeno da je sunčeva gravitacija skrenula svjetlost za otprilike 1,7 lučnih sekundi - točno kako predviđa opća teorija relativnosti. Vijest je Einsteina preko noći učinila planetarno slavnim.U posljednjim godinama života razvio "unificiranu teoriju polja", koja poopćuje njegovu teoriju gravitacije i uključuje teoriju elektromagnetizma.
… a novčani dio nagrade potrošio je i prije nego ju je dobio
Mladi Einstein imao je veliku ljubav, jedinu kolegicu s Politehnike u Zürichu, Milevu Marić. Prvo su dijete dobili prije nego što su se oženili, a o djevojčici se ništa ne zna, ali se vjeruje da je ili umrla od šarlaha kao beba ili su je dali na posvajanje negdje u Srbiji. S Milevom je imao i dva sina, ali nije se pokazao kao čovjek od obitelji i obiteljskih vrijednosti jer je bio bezobrazan i bezobziran, i između ostalog nije se nimalo trudio sakriti svoje afere. Mileva mu je pristala dati razvod tek kada joj je ponudio novčani dio Nobelove nagrade koju je očekivao da će dobiti – i ako je u tom trenutku još nije imao. Kada se rastao od Mileve, zaboravio je i na sinove, vratio se u Berlin i 1919. godine oženio svoju sestričnu, iako se jedno vrijeme premišljao između nje i njezine kćeri. Obiteljske su večere morale biti vrlo ugodne… Nobelova nagrada za fiziku uručena mu je 1922. godine, retrogradno za godinu prije, za rad na polju kvantne teorije.
FBI je imao podeblji dosje o Einsteinu
Nedugo prije nego što je Hitler došao na vlast 1933., Einstein je napustio Berlin i otišao u Sjedinjene Države i preuzeo mjesto na Institutu za napredne studije u Princetonu. Njegova podrška pacifističkim, građanskim pravima i ljevičarskim ciljevima već je ranije izazvala sumnju FBI-ja. Tada je započeo 22-godišnji nazor: Einsteinu je prisluškivan telefon, otvarana mu je pošta i prekopavano smeće, a njegov je dosje na kraju brojao gotovo dvije tisuće stranica.
Nakon smrti, Einsteinov je mozak neplanirano proputovao svijet
Einstein je umro u travnju 1955., ali njegova želja da bude kremiran, nije ispoštovana. Patolog s Princetona Thomas Harvey ukrao je Einsteinov mozak u nadi da će otkriti tajne njegovog genija. Kasnije je ipak i jedva dobio odobrenje Einsteinova sina, pa je mozak genija teorijske fizike putovao svijetom narezan na kriške, ali niti jedno istraživanje nije ništa otkrilo, osim možda kontroverznog kanadskog rada iz 1999. koji je tvrdio da je Einstein imao neobične nabore na svom tjemenom režnju.
