Postoji popriličan broj autohtonih plemena diljem svijeta sa svojim osebujnim kulturama i običajima koje stranci teško mogu shvatiti. Jedno od takvih je pleme Chimbu (ili Simbu) iz Papua Nove Gvineje koje živi u središnjem gorju. Izraz "Chimbu" plemenu su dali australski istraživači 1934. godine kada su prilikom prvog susreta začuli "simbu", izraz ugodnog iznenađenja na plemenskom jeziku.
Pleme danas čini oko 180 tisuća ljudi koji žive na otprilike 6500 četvornih kilometara. Arheološki nalazi u planinskim područjima pokazuju da su ondje bili naseljeni još prije 30 tisuća godina.
Jedna od posebnosti plemena Chimbu je njihov ples kostura koji je nastao kako bi zastrašio neprijatelje u potrazi za novim teritorijem. Plesovi su s vremenom su prestali biti dio tradicije i prerasli u turističku ponudu. Ipak, tijela oslikana glinom i pepelom još uvijek tjeraju strah u kosti, a Chimbu vjeruju kako takvim izgledom mogu otjerati i zle sile.
Odvojene kuće
Specifični su i po načinu života: muškarci i žene tradicionalno žive u odvojenim kućama smještenima u naseljima koja su raspršena krševitim planinskim dolinama Chimbu, Koro i Wahgi na 1400 do 2000 metara nadmorske visine. Većina Chimbu kuća su ovalne ili pravokutne, sa zemljanim podovima, niskim krovovima od slame i zidovima ispletenim od trske.
Tradicionalno, muškarci su živjeli u velikim „muškim kućama“ postavljenim na grebenima u svrhu obrane, odvojeno od žena, djevojaka i mladića. Žene i djeca živjeli su sa svinjama, malo dalje od muških kuća. Svinje su bile najveće bogatstvo svake obitelji. Iako neki pripadnici plemena i dalje tako žive, smanjenje segregacije spolova, plemenskih sukoba i ekonomski razvoj doveli su do toga da više muškaraca stanuje sa svojim obiteljima u kućama.
Ništa bez batata
Chimbu žive od svinja i batata, koji im čini 75 posto prehrane. Osim slatkog krumpira, uzgajaju i kavu, šećernu trsku, grah, banane, taro te orašaste plodove. Svinje su im daleko najvažnija vrijednost: nekoć su služile za žrtvovanje precima, a danas se blagoslove prije klanja. Neraskidive su od običaja koji su služili za učvršćivanje raznih društvenih odnosa. Prilikom ceremonije svinja (bugla ingu) na stotine ili čak tisuće svinja se kuhaju i dijele prijateljima i rođacima.
Navalite, junaci! Novi kviz općeg znanja za one koji se ne boje izazova
