Galerija
Bolnicu je osnovao liječnik dr. Viktor Volčjak, no najdulje ju je vodila dr. Franja Bojc Bidovec, po kojoj je tijekom rata i dobila ime. Njezin profesionalni autoritet i organizacijske sposobnosti bili su ključni za funkcioniranje ustanove, ali utjecala je i na njezino proširenje. Do kraja rata kompleks se sastojao od 14 drvenih baraka za ranjenike i osoblje, kirurgiju, izolacijski odjel, rendgen, kuhanje, pa čak i male električne centrale.
Ništa bez hrabrih lokalaca
Ondje su se liječili pripadnici partizanskog pokreta, ali i vojnici različitih nacionalnosti – Slovenci, Hrvati, Srbi, Talijani, Rusi, Francuzi, Austrijanci, Poljaci ... pa čak i američki pilot oborenog zrakoplova. Medicinska skrb, unatoč ratnim uvjetima, bila je na visokoj razini. Važnu ulogu u funkcioniranju bolnice imalo je lokalno stanovništvo koje je sudjelovalo u gradnji, kao i opskrbi hranom, lijekovima i materijalima. Stanovnici su nerijetko riskirali vlastite živote kako bi pomogli ranjenicima.
Jedan od liječnika, dr. Franc Podkoritnik, zapisao je tijekom rata: “I nakon rata ovo utočište treba biti sačuvano kao vidljivo svjedočanstvo budućim generacijama o tome što ljubav prema slobodi može postići”.
Nakon rata bolnica je sačuvana kao memorijalni kompleks. Već 1946. otvorena je za posjetitelje, a 1952. zaštićena je kao spomenik kulture. Godine 2007. gotovo je u potpunosti uništena u velikoj poplavi, no zahvaljujući temeljitoj dokumentaciji i obnovi ponovno je otvorena 2010. Godine. U srpnju prije tri godine kraj su pogodile poplave i olujni vjetar, zbog čega je zatvorena za posjete. Dio predmeta i dokumentacije može se razgledati u muzejskoj jedinici u Cerknu.
Zbog simbolične vrijednosti i važnosti u europskom kontekstu, Partizanska bolnica Franja 2014. godine dobila je oznaku Europske baštine (European Heritage Label). Time je uvrštena među lokalitete koji svjedoče o važnim poglavljima povijesti.
Projekt Div: Dvorac iz bajke koji skriva mrežu tunela i mračne tajne Trećeg Reicha
