Galerija 1 1 1 1 Ako netko zna kako se obući za veliku hladnoću, to znaju stanovnici Jakutska, glavnog grada ruske republike Jakutije u sjeveroistočnom Sibiru. Taj je grad toliko hladan da je teško povjerovati kako netko ondje dobrovoljno želi živjeti. Temperature koje se redovito spuštaju i niže od 50 Celzijevih stupnjeva Jakutsku su donijele titulu najhladnijeg većeg grada na svijetu. U gradu koji se nalazi otprilike 450 km južno od Arktičkog kruga tlo je hladno čak i tijekom ljeta, kada se temperature mogu dići do 30 stupnjeva ili više, a zimi samo 15 minuta na niskoj temperaturi može izazvati brojne tegobe, poput opasnih ozeblina. Kako bi se zaštitili od hladnoće, stanovnici Jakutska nemaju samo jedna nego nerijetko i troja izlaznih vrata od zgrade, kao i tepihe na vanjskim stepeništima jer su ulice smrznute i skliske. Auti su obučeni u zaštitne materijale tako da im samo auspusi vire van - i nerijetko rade satima, bez obzira na to što nikoga nema unutra, kako bi se mogli ponovno upaliti. Kad je vani opaki minus, nitko se ne zadržava na ulicama - trebaju li hodati duže od toga, ljudi skrenu u banku ili trgovine kako bi se zagrijali i nastavili dalje.

Savjeti iz prve ruke 

Blogerica Kiun B rođena je i odrasla u tamošnjim dugim, mračnim i hladnim zimama, ali nema ništa protiv njih.

U trendu Za vikend-izlet Skriveni zimski raj na manje od dva sata od granice koji turisti još uvijek nisu otkrili Neke su i protuzakonite 10 pogrešaka koje Nijemci ne opraštaju: Pravila ponašanja na autocesti, u liftu, trgovinama... S hrskavom kožicom Podlijevati ili ne? Trik za savršeno pečenu puricu bez straha od presušenog mesa

“Najniža zabilježena temperatura iznosila je –71 °C, a unatoč toj ekstremnoj hladnoći, ovo mjesto volim svim srcem. Jakutija je skriveni dragulj s nevjerojatnom prirodom, bogatom kulturom i posebnim ljudima”, kaže Kiun, koja sa svojim pratiteljima dijeli doživljaje sa sjevera i pokazuje kako ljudi žive u surovim uvjetima – i pritom uživaju u životu. Jedno od vječnih pitanja je kako se obući za minuse. Odijevanje na krajnjem sjeveru nije stvar mode nego zaštite zdravlja od životne važnosti. Ključ je u slojevitom oblačenju jer više tankih slojeva zadržava toplinu učinkovitije nego jedan debeli. Odjeća ne smije biti uska jer upravo zrak između slojeva pomaže ljudima da se ne smrznu. Glava, ruke i stopala su najosjetljiviji na minuse pa ih treba posebno zaštititi.

Birani materijali 

U Jakutsku znaju da su termo odjeća, vuna i krzno nezamjenjivi jer zadržavaju toplinu, za razliku od pamuka. Ono što su nas roditelji učili da je pamuk dobar jer tijelo diše - ondje ne vrijedi. Kiun na hladnoću nosi izdržljive, debelo podstavljene termo hlače koje se nose preko tajica i vunenih štitnika za koljeno, kao i dva para čarapa - obične i one od devine dlake. Obične zimske čizme u ledenim uvjetima nisu dovoljne pa se preporučuju posebne čizme namijenjene ekstremno niskim temperaturama, s debelim potplatom koji izolira od smrznutog tla te s unutrašnjošću obloženom krznom ili filcom.

Vanjski sloj štiti od ekstremne hladnoće, vjetra i snijega pa su jakne na sjeveru Europe izuzetno debele, podstavljene pravim krznom, posebno oko kapuljače. Uglavnom su duge, često do koljena, kako bi dodatno zaštitile tijelo. Neke žene godinama štete za krznene kapute i bunde koje koštaju i do 17 tisuća eura, ali im omogućuju bezbrižnije zime.

Ruke se štite višeslojno – najprije tankim rukavicama, a preko njih se nose vrlo debele rukavice ili krznene rukavice bez razdvojenih prstiju, jer takav oblik bolje zadržava toplinu. Nađete li se u Jakutsku zimi, ljudima na ulici ćete najčešće vidjeti samo oči jer nerijetko nose maske koje prekrivaju nos, usta i obraze. Kako se Kiun oblači prije nego što izađe iz kuće na hladnoću pogledajte u videu.