Na današnji dan 30. listopada 1961. godine detonirano je najjače nuklearno oružje svih vremena. Sovjetska bomba Car snage 50 megatona eksplodirala je iznad poligona za testiranje zaljeva Mitjušika, odnosno arhipelaga Nova Zemlja u Arktičkom moru. Bljesak svjetlosti vidio se gotovo 100 kilometara od mjesta eksplozije, koja je razbila stakla na prozorima u krugu od 900 kilometara.
Najveću bombu u povijesti čovječanstva napravila je tijekom Hladnog rata, 1961. godine, skupina sovjetskih fizičara, uključujući i Andreja Dmitrijeviča Saharova, kako bi Sovjeti pokazali snagu. Saharov, kojeg su nazivali i ocem sovjetske hidrogenske bombe, svijet pamti kao borca za ljudska prava, kao i dobitnika Nobelove nagrade za mir. Isticao je opasnost od nuklearnoga rata, zalagao se za obustavu nuklearnoga naoružavanja, zbog čega je bio smijenjen s rada na vojnoistraživačkim projektima. Zagovarao je i demokratizaciju SSSR-a i sudjelovao (1970.) u osnivanju Moskovskoga komiteta za ljudska prava. Pitate li se kako se uklapa činjenica da je radio na megabombi, Saharov je objasnio kako nije imao izbora:
"Nitko me nije pitao želim li ili ne želim sudjelovati u takvom projektu. Nisam imao pravog izbora po tom pitanju, ali koncentracija, potpuna zaokupljenost i energija koju sam unio u zadatak bili su moji", izjavio je godinama nakon detonacije.
"Proveo sam 24 sata s japanskom mafijom": Robert Dacešin u društvu zloglasnih kriminalaca
U prvobitnoj verziji bomba je imala snagu 100 megatona, ali kako se radioaktivno zagađenje uslijed takve eksplozije smatralo preopasnim za testiranje, oslabljena je na samo 50 megatona - što se procjenjuje na oko 3800 puta jače od američke bombe bačene na Hirošimu tijekom Drugog svjetskog rata. Konačno oružje težilo je 27 tona, s duljinom od oko osam metara i promjerom od otprilike dva metra. Iako je službeno bila poznata kao RDS-220, na Zapadu je dobila nadimak Car-bomba. Kodno ime bilo joj je Ivan.
Eksplodirala je oko četiri kilometra iznad tla, prilikom čega je nastao oblak u obliku gljive viši od 60 kilometara. Nenaseljeno selo udaljeno 55 kilometara od nulte točke sravnjeno je sa zemljom, a zgrade udaljene više od 160 kilometara bile su oštećene. Također se procjenjuje da bi toplina eksplozije uzrokovala opekline trećeg stupnja na udaljenosti do 100 kilometara.
Iako uspješna, Car-bomba nikada nije razmatrana za operativnu upotrebu jer bi se se morala prevoziti konvencionalnim zrakoplovom, koji bi bilo lako presresti prije dolaska do cilja. Zbog toga je Car-bomba smatrana propagandnim oružjem.
I nakon 70 godina od proizvodnje Car nije otišao u zaborav. Povodom obljetnice 2015. godine u Moskvu je stigla maketa Car-bombe u prirodnoj veličini, o čemu više možete doznati ovdje.
Najopasnija tuča u zabilježenoj povijesti: S neba su padali komadi leda veličine kugle za kuglanje
+0
