Niz viralnih videa turista kako se šuljaju srednjevjekovnim pariškim katakombama, mračnim hodnicima ispod grada, punih kostiju od milijuna preminulih ljudi, nedavno su osvojili društvene mreže. Morbidni trend inspirirao je ljude da pronalaze zabranjene ulaze, pužu kroz dijelove hodnika prepune kostiju, a neki od njih su se i izgubili u labirintu koji broji stotine kilometara pod zemljom. No fascinacija pogrebnim ostacima u Parizu nije izoliran slučaj.
Više od milijun turista svake godine čeka u redu ispred Nacionalnog muzeja egipatske civilizacije u Kairu kako bi vidjeli balzamirana tijela Ramzesa II. i kraljice Nefertiti. Medicinski muzej Mütter u Philadelphiji ugošćuje 135 tisuća posjetitelja godišnje koji žele pobliže proučiti dijelove mozga Alberta Einsteina, tumor uklonjen iz čeljusti predsjednika Grovera Clevelanda, kao i lubanje iz viktorijanskog doba.
Putovanja
Zabranjen ulaz djeci i srčanim bolesnicima: Sablasno mjesto koje ledi krv u žilama
Distanciranje od smrti
Da ljude fascinira smrt nije tajna, potvrđuje to i dr. Michael Pickering, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, koji objašnjava da se taj fenomen događa zbog navale adrenalina koju osjećamo dok promatramo posmrtne ostatke. Pickering naglašava kako su se ljudi, osobito na Zapadu s vremenom distancirali od smrti, umiranja i svega što ima veze s time. No postavlja se pitanje oduzima li se dostojanstvo ljudima izlaganjem njihovih posmrtnih ostataka – i koliko je to etično.
Morbidna znatiželja ili nešto drugo?
Američki prirodoslovni muzej u New Yorku najavio je prošle godine kako će povući ljudske ostatke iz postava. Objasnili su kako su mnogi ostaci pripadali "žrtvama nasilnih tragedija ili predstavnicima iskorištavanih i zlostavljanih skupina“. Dobiveni bez pristanka, posmrtni ostaci tretiraju se kao predmeti, čime se oduzima dostojanstvo pokojnicima. Kritičari se žale da skrivanje takvih izložaka oduzima mogućnost učenja i obrazovanja, ali drugi tvrde da se radi samo o morbidnoj znatiželji dok muzeji profitiraju od pljačkaša grobnica i trgovaca tijelima.
Putovanja
Najusamljeniji pod Velebitom: Otok najbistrijeg mora koji nije birao svoju povijest
Prve turističke destinacije
Ljudski ostaci oduvijek su fascinirali putnike. U srednjem vijeku kršćanski hodočasnici mjesecima su putovali Europom kako bi vidjeli glavu Ivana Krstitelja ili pak Isusove relikvije. Bogati hodočasnici izdvajali su velike svote novca kako bi se približili svetim ostacima. S vremenom se fokus sa svetaca prebacio na slavne osobe.
Znatiželjnici su početkom 1800-ih putovali kako bi vidjeli srce pjesnika Shelleyja i Beethovenove ušne kosti, kao da će tako otkriti neku tajnu njihovog talenta. Simbol ljutnje, Galilejev srednji prst, može se vidjeti u Firenci, a na popisu relikvija koje dižu prašinu su i Budin zub, Muhamedova brada, penis Napoleona Bonapartea, kao i glava Mata Hari, koja se vodi kao nestala.
I dok se vode rasprave o muzejskim primjercima posmrtnih ostataka, mračni turizam ne jenjava, bilo kad je riječ o ilegalnom ulasku u pariške katakombe ili lutanje černobilskom zonom isključenja i nacističkim logorima. Iako je tek u novije vrijeme dobio prepoznatljivo ime, fascinacija neobjašnjivim traje otkako je ljudi, a tako će se i nastaviti…
@sooztaylor #catacombs #catacombsofparis #explorer #paris #foryou #trendingsound #trend #fyp #xyzbca ♬ original sound - vibey music🪩
