Galerija 0 0 0 0 Kako je Karlo VI., otac Marije Terezije bio posljednji muški potomak habsburške dinastije, potrudio se osigurati svojoj kćeri prijestolje. To je uređeno još 1713. Pragmatičkom sankcijom, “kućnim statutom” Habsburgovaca, koju su i Hrvati rado i među prvima potpisali, u nadi da će im to donijeti bolji položaj.

U trendu 15 pitanja Kviz općeg znanja: Za odvažne istraživače i neumorne entuzijaste Život s prirodom Hercegovačka Himalaja: Moćni čuvar najljepšeg jezera u zemlji Za pola sata Recept za superfino zimsko varivo od kupusa koje se može napraviti za smiješan novac

Zahvaljujući tom dokumentu, nakon Karlove smrti, 25. lipnja 1741. godine, Marija Terezija svečano je okrunjena za - kralja Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva. U tadašnjoj Ugarskoj smatralo se da žene ne mogu vladati, pa je Marija Terezija preuzela mušku titulu kralja umjesto kraljice. Nedavno su je se zemlje bivšeg carstva sjećale izložbom nazvanom upravo “Kralj Marija Terezija”.

Nekoliko mjeseci prije same krunidbe, vladarica zaslužna za pismenost, školstvo, porezne i kulturne reforme, prestanak progona vještica i još ponešto što smo od onda zaboravili, intenzivno se pripremala za krunidbu.Ona je održana u crkvi sv. Martina u Požunu, današnjoj Bratislavi, koja je nakon osmanskog osvajanja Stolnog Biograda postala tradicionalno mjesto krunidbe ugarskih i hrvatskih vladara.

Ceremonija je počela polaganjem kraljevske prisege, nakon čega je Marija Terezija legla ničice pred oltar i bila pomazana. Potom joj je predan kraljevski mač, kojim je triput zamahnula, a nadbiskup Ostrogona okrunio ju je Svetom krunom te joj predao žezlo i kraljevsku jabuku.

Vrhunac svečanosti uslijedio je na kraju, kada je Marija Terezija kao novi vladar, u punoj kraljevskoj opremi, na konju uzjahala na brdo stvoreno od zemlje nasute iz svih krajeva Kraljevstva te zamahnula mačem prema sve četiri strane svijeta i tako se simbolično zaklela na obranu zemlje i svojih podanika.

Luksuz po prijateljskim cijenama: 3 odlična razloga za istraživanje Rovinja ove zime +0