Oba su Zemljina pola u ledenim područjima pa je jasno da je temperatura ekstremna, no jeste li se zapitali kome je hladnije – pingvinima ili polarnim medvjedima?
Oba su pola hladna jer ni na jednom sunce nikada ne izlazi više od 23,5 stupnja iznad horizonta i oba su šest mjeseci u mraku. I onda kada se Sunce pokaže – njegova se svjetlost reflektira od ogromnih bijelih ledom pokrivenih površina iznad kojih zrak ostaje uglavnom jednako hladan. Ali ipak, Južni pol osjetno je hladniji.
Južni pol uvjerljivo pobjeđuje
Južni pol svojim negativnim temperaturnim prosjecima uvjerljivo pobjeđuje Sjeverni u oba godišnja doba. Prosječna godišnja temperatura na Sjevernom polu je minus 40 stupnjeva zimi i ugodnih nula ljeti, dok je Južni pol značajno oštriji, s prosječnom temperaturom od minus 60 zimi i minus 28,2 stupnja ljeti.
I najniža temperatura ikada zabilježena na Zemlji izmjerena je na Antarktici – nezamislivih minus 89.2 stupnja. Za usporedbu, arktički rekord, izmjeren na Grenlandu, gotovo je dvadeset stupnjeva viši – iznosio je minus 69,6 stupnjeva.
Zašto je na jugu toliko hladnije?
Najveći razlog zašto je Južni pol toliko hladniji otkriva nam i sam pogled na kartu. Sjeverni pol je u oceanu, a Južni na kontinentu, odnosno Arktik, područje oko Sjevernog pola je ocean okružen kopnom, a Antarktika, po kojoj kliže južni pol, kopno je okruženo oceanom. Kako se voda se hladi i zagrijava sporije od kopna, manji su i temperaturni ekstremi na sjeveru.
Osim toga, područje oko Južnog pola ima neusporedivo više leda nego arktičko područje oko Sjevernog pola. Ne samo da se na Antarktici nalazi 90 posto leda na Zemlji, nego se on i bolje nosi s klimatskim promjenama pa se i sporije otapa.
Uz to, Sjeverni se pol nalazi na nadmorskoj visini do jednog metra, ovisno kako se pomiču i pol i ledene ploče koje plutaju Arktičkim oceanom, dok se južni pol nalazi gotovo tri tisuće metara iznad mora (na 2835 metara). Antarktika je i najviši od svih kontinenata – dobrim dijelom zahvaljujući i nekoliko kilometara debelom ledu.
Antarktika je i najvjetrovitiji kontinent, s vjetrovima snage uragana na Beaufortovoj ljestvici koji šamaraju brzinom većom od 320 kilometara na sat. Vjetrovi pušu i oko Sjevernog pola, ali nisu toliko jaki. Kopno s kojeg dolaze na Arktik ih usporava, a ponekad propusti i koji topliji dašak koji se miješa s polarnim zrakom, što se oko Južnog pola ne događa.
Nevidljiva Lika: Tajanstveni tuneli i podzemni svijet surovog krša za koje rijetki znaju
