Kasnog poslijepodneva 26. svibnja 1751. godine nad hrašćinskim je brežuljcima zagrmjelo, tlo se zatreslo, a vedro nebo obasjala je neobična svjetlost. Iznenadni prasak, poput topovske paljbe, natjerao je ljude da bace motike i požure pronaći zaklon. Cijeli je kraj zadrhtao pod vatrenom kuglom koja je velikom brzinom padala prema zemlji, a potom se raspala na dva dijela.
Mnogi su, preplašeni, mislili da je stigao ljuti zmaj Pozoj, a prasak se čuo čak do Varaždina. Neobičnu pojavu moglo se vidjeti i iz susjedne Mađarske, Štajerske i Bavarske. Kako piše Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije, tog su dana dva komada nebeskog tijela pala na oranicu Mije Kiternaša (tada još Koturnaša) u naselju Domovec.
Čavli neprocjenjive vrijednosti
Jedan manji, težak oko devet kilograma, završio je u rukama znatiželjnih mještana, koji su ga prekovali u čavle. Veći komad, težak oko 39 kg, sačuvan je i odnesen na župni dvor. Danas je pak dio jedne od najvećih i najstarijih zbirki meteorita na svijetu, zbirke Prirodoslovnog muzeja u Beču.
Polirana pločica nalazi se u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, no putanja meteorita ne završava ondje. Slični komadići čuvaju se diljem svijeta, u muzejima u Berlinu, Calcutti, Chicagu, Göttingenu, Parizu, Sarajevu, Stockholmu, Vatikanu i drugdje.
Pad željeznog meteorita zaintrigirao je znanstvenike i stručnjake tog doba, a na njegovu je prerezu austrijski istraživač Alois von Widmanstätten (1754. – 1849.) uočio kristalografsku strukturu jedinstvenu za željezne meteorite. Posebne strukture linija koje je uočio danas se nazivaju Widmanstättenove figure, a ukazuju na predmete izvanzemaljskog podrijetla. Hrašćinski meteorit omogućio je nova saznanja u području astronomije, a njegova znanstvena vrijednost je neprocjenjiva.
"Hrašćinski meteorit je željezni meteorit iz skupine oktaedrita. Najvećim dijelom izgrađen je od legure željeza i nikla. Prema kemijskoj klasifikaciji pripada skupini IID meteorita. U svijetu je još poznat pod nazivom Zagrebačko željezo", piše Javna ustanova Zagorje zeleno na svojem Facebooku.
U svijetu postoji samo nekolicina poznatih primjeraka takvih rijetkih meteorita, a hrašćinski je najstariji s dokumentiranim padom.
"Pad meteorita kod Hrašćine prvi je pad nekog meteorita u svijetu koji je dokumentiran zapisnikom. Svjedočanstva očevidaca mnogo su pridonijela formiranju stava o izvanzemaljskom porijeklu meteorita", napominje Javna ustanova Zagorje zeleno.
Odvede li vas put u Hrašćinu, možete i posjetiti mjesto koje čuva uspomenu na neobični događaj.
"U malom zaseoku Kiternaši, u naselju Domovec, uređeno je spomen-obilježje padu hrašćinskog meteorita. U mirnom ambijentu malog proplanka, s kojeg pogled puca na pitoreskne brežuljke koji skrivaju Hrašćinu i brojne kulturno-povijesne spomenike i zanimljivosti, možete otpočinuti i na informativnoj ploči pročitati podrobnije zanimljivosti o svjetski važnom svemirskom putniku. Informativna ploča posebna je i jedinstvena jer osim slikovnog dijela i teksta na hrvatskom i engleskom jeziku sadrži i prijevod na esperanto. U središnjem dijelu spomen-obilježja niski je obelisk s replikom hrašćinskog meteorita u naravnoj veličini. Do mjesta je moguće doći asfaltiranim putem prateći obilježja od središta naselja Trgovišće u općini Hrašćina", poziva Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije.
Kakva sudbina čeka velebni hotel u Lici? Uspomena koja bi uskoro mogla oživjeti na rajskoj lokaciji
