Galerija
Nakon Drugog svjetskog rata Jugoslavija je imala slabo razvijenu cestovnu infrastrukturu pa je 1947. godine započela izgradnja "autoputa". U radovima je sudjelovalo gotovo 300 tisuća ljudi - pripadnici Jugoslavenske armije i omladinskih radnih brigada. Ova se akcija smatra jednom od najvećih ORA u bivšoj državi.
Iako je nosila naziv autoput, prometnica otvorena 1950. godine nije nalikovala današnjim autocestama. Imala je samo jedan kolnik s dvije prometne trake i pomoćnom trakom, dok je drugi kolnik dograđivan tijekom sljedećih desetljeća.
Autoput bratstva i jedinstva povezivao je Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Sjevernu Makedoniju te je postao važan europski prometni koridor koji je olakšao trgovinu i promet između srednje i jugoistočne Europe. Današnja dionica Zagreb – Beograd dio je autoceste A3 i europske prometnice E70.
Zagrebački dio nekadašnjeg Autoputa s vremenom je prerastao u današnju Ljubljansku (koju Zagrepčani još uvijek zovu "autoput") i Slavonsku aveniju. Kod Podsusedskog mosta i danas se nalazi spomen-obilježje koje podsjeća na tisuće dobrovoljaca koji su sudjelovali u njegovoj izgradnji, o čemu je detaljnije pisao Vanja Radovanović.
Danas je A3 ili autocesta Zagreb-Lipovac jedna od najvažnijih hrvatskih autocesta, ali i prometnica na kojoj se događaju teške prometne nesreće jer koncentracija lako padne na tako dugom ravnom potezu. Ipak, koliko god bila važna, neće imati onaj emotivni prizvuk koji je nekada imao Autoput bratstva i jedinstva, bilo zbog sna o Europi, bilo zbog omladinaca, ORA, rock and rolla, kultne zastave 101 i Stublićeva "Srca na cesti".
Kupanje na Križnici: Egzotika na jedinom naseljenom riječnom otoku u Hrvatskoj do kojeg se stiže skelom ili visećim mostom
