Što bi bilo kad bi bilo, pitanje je koje uvijek zanima mnoge. Od toga kako bi svijet izgledao da se nisu rodili Tesla i Einstein, do toga što bi se dogodilo da su nacisti pobijedili u Drugom svjetskom ratu. Naravno, o ŠBBKBB teoriji napravljeni su i brojni filmovi i pisani romani, no nas je zanimalo kako bi izgledali neki gradovi da je povijest samo malo skrenula u drugom smjeru…
Prvo što nam kad nam o hrvatskoj metropoli pada na pamet jest 1987. godina, i jedan sportski događaj čije je domaćinstvo dobio Grad Zagreb. Naravno, riječ je o Univerzijadi. Koliko je toga u Zagrebu objavljeno ili izgrađeno za ove studentske igre, čovjek bi na trenutak pomislio kako je grad svojedobno dobio organizaciju SP u nogometu, a ne studentskog natjecanja.
Mirkova cigara
Niknuo je Košarkaški centar Dražen Petrović, a odmah uz njega, i danas jedan od simbola grada – Cibonin toranj. S obzirom na izgled i važnost Mirka Novosela, koji se smatra najzaslužnijim što je grad dobio Univerzijadu, toranj se jednom vrijeme nazivao i „Mirkova cigara“. Napravljen je i ŠRC Mladost, izgrađen Autobusni kolodvor (kakav znamo danas), uređeno jezero Jarun, otvorili novi hoteli, obnovljeni studentski domovi… A kao zanimljivost recimo, da se i povodom Univerzijade išlo u obnovu glavnog gradskog trga – te je ponovno, nakon gotovo 100 godina što je bio zatrpan – otkriven Manduševac, koji i danas krasi trg.
Kako je Adrijana preporodila Split i Dalmaciju?
Kad smo već kod sporta i utjecaja istog na vizuru grada, valja reći kako su i Splitu dobro došle Mediteranske igre 1979. godine, a svima je u pamćenju ostala genijalna maskota Adrijana, koja je simbol spomenutih igara, pa slobodno možemo kazati kako je Adrijana preporodila Split, ali i Dalmaciju. Naime, upravo zahvaljujući Igrama, izgrađen je Poljud. Dobro, vjerojatno bi Split svakako nekad dobio novi stadion, ali pitanje je kad, i gdje…
Split je osim jednog od najljepših stadiona na svijetu dobio dvorane na Gripama, bazene na Poljudu, razne druge velike infrastrukturne zahvate kao one na aerodromu, u luci, a željeznička pruga je ukopana jer do tada dijelila grad na dva dijela. Nije samo Split profitirao od Mediteranskih igara, brojni gradovi u Dalmaciji dobili su poboljšanu infrastrukturu i najnovija sportska borilišta, poput Stobreča, Trogira, Supetra, Zadra, Makarske...
Neki drugi primjeri
Mirne duše možemo zaključiti kako su ova dva sportska događaja preporodila dva najveća hrvatska grada i kako organizaciju nekih budućih natjecanja treba dobro isplanirati jer mogu biti prilika koja se dogodi jednom u sto godina i zbog koje cijele regije mogu jako puno profitirati.
Ako ne vjerujete da jedan događaj može promijeniti sudbinu cijelog grada bacit ćemo još par zanimljivosti kako biste sami mogli zamisliti alternativnu povijest ovih gradova... Kad je riječ o glavnom gradu Hrvatske, da nije bilo velikog požara iz 1776., možda bi grad na sjeveru Lijepe Naše, kojem se tepalo „Mali Beč“, danas bio mjesto gdje se u saboru donese odluke, odnosno iz kojeg vlada Vlada. Da, riječ je o Varaždinu, koji je u to doba bio najveći grad, ali taj požar snažno je utjecao na njegovu, odnosno hrvatsku povijest.
No dobro, a što je s drugim, svjetskim gradovima, recimo – Parizom? Glavni grad Francuske imao je u početku velikih problema sa svojim slavnim tornjem, jer ga građani nikako nisu prihvaćali. Čak je i književnik Guy de Maupassant svojevremeno govorio da ide jesti u restoran unutar tornja, jer je to jedino mjesto s kojeg ne vidi tu „ružnu konstrukciju“. Ipak, toranj je preživio, a danas je Pariz bez njega nezamisliv.
A najbolje u cijeloj priči je zapravo to što, toranj originalno uopće nije trebao biti postavljen u Parizu, već u prijestolnici Katalonije – Barceloni. Ipak, Katalonci su toranj odbili, pa je sada umjesto simbola Barcelone – simbol Pariza.
Galerija
