Galerija
Agava, koja se naziva i stoljetnom biljkom potječe iz Meksika i južnih dijelova Sjedinjenih Američkih Država, a tijekom stoljeća proširila se i diljem Mediterana. No naziv je zapravo varljiv – biljke ne žive stotinu godina, već dvadesetak do tridesetak, ovisno o uvjetima.
Nakon godina skladištenja velike količine hranjivih tvari u lišću, biljka razvija visoki izdanak tijekom nekoliko tjedana, koji može rasti i do 15 cm dnevno. Kako izdanak raste, razvija i rozete nalik cvjetovima.
Cvjetanje agave je labuđi pjev biljke koja umire, ali mladice produžavaju životni ciklus. I dok je u našim krajevima agava prije svega ukrasna biljka, u Americi se biljke iz porodice agava koriste za proizvodnju tekile, ali i sve popularnijeg mezcala. Iz jedne biljke može se prikupiti i do tisuću litara soka. Mezcal je sličnog okusa kao tekila, ali s izraženijom dimljenom notom. Agava se koristi i kao alternativa šećeru te prerađuje u ljekovite pripravke za liječenje rana, kožnih iritacija i upala. Odlučite li sami napraviti pripravke od agave budite oprezni jer njezin sok može iritirati kožu i sluznicu
Osim pića, od te se mesnate biljke može izrađivati i – čipka! Čipku od agave u Hrvatskoj izrađuju jedino redovnice u benediktinskom samostanu, a tu je vještinu prepoznao i UNESCO kao kulturno nematerijalno dobro. Sam proces izrade čipke od agave je strogo čuvana tajna. Vještinu vezenja benediktinke su naučile od hvarskih ribara koji su je koristili za izradu konopa i mreža.
Tko je tvrdoglaviji? Šolta i Brač ponovno će pokušati pomaknuti "otok spoticanja" u Splitskim vratima
