Ljubitelji prirode i bajkovitih mjestašaca kao iz Tolkienovih romana već dobro znaju da je Island jedna od destinacija koje se moraju vidjeti. A jedan od njegovih najšarmantnijih simbola su seoske kućice, kojima je travnjak krov nad glavom – doslovno. Krenuli smo u potragu za njima, otkriti kako su nastale i da li danas u njima itko živi.

Kućice u kojima su se pričale priče danas ih same pričaju

Travnjak-kućice nisu nastale samo zato što se netko sjetio da bi izgledale lijepo. Rođene su iz praktičnih razloga: naime, u teškoj klimi ova vrsta izolacije pokazala se učinkovitom. Kuće su građene najčešće od kamena, a na njih bi nadodali drvene okvire koji bi držali ovaj kućni travnjak.

Premda danas Island zamišljamo kao zemlju travnjaka i nepreglednog prostranstva, nekada je bila šumovitija. Pretpostavlja se da je čak 30% današnje površine Islanda bilo prekriveno šumama, najčešće brezinim.

Ovakve kuće poznate su u SAD-u i Kanadi gdje su ih koristili siromašni doseljenici, najčešće kako bi u njima čuvali životinje i robu. Vizualno se razlikuju: prekooceanske kuće imale su puno gušću i grublju travu, dok su islandske djelovale nježnije.

Unutrašnjost nije bila ništa manje bajkovita: obitelji bi se okupljale u jednoj velikoj dnevnoj sobi u kojoj se ložila vatra i zajedno kratili hladne mračne dane pričanjem priča, recitiranjem i pjevanjem, izradom vune, pletenjem… No, moramo priznati i dozu realnosti: vlagu, zagušljivost, velik broj ljudi na malom mjestu i ne baš najugodnije mirisi koji su iz toga proizlazili.

Ostaci tisućljetne prošlosti

Prve poznate kuće ovakvog tipa na Islandu nastale su prije tisuću godina, koristili su ih i Vikinzi, a ovakve kakve danas viđamo potječu s početka 19. stoljeća. Tada je više od polovice stanovništva još živjelo u kućicama s travnjakom na krovu – u nekima je živjelo i po 20 ili 30 ljudi, što nikad ne biste pomislili s obzirom na njihovu „veličinu“.

Znanje o gradnji takvih kuća prenosilo se s generacije na generaciju, najčešće u ruralnim dijelovima među seljacima. Neki graditelji su s vremenom postali traženi velemajstori, pogotovo jer je ovakve kuće bilo uistinu teško održavati.

Kada je došlo do urbanizacije u 20. stoljeću ovo znanje počelo je iščezavati – danas je ostalo svega nekoliko majstora. Njihovo se znanje nastoji očuvati zajedno s praksom gradnje travnatih kuća kao nacionalno kulturno naslijeđe. Kuće u kojima se nekada živjelo danas nisu više naseljene. Danas služe za ostavu ili podsjetnik na stara vremena, a neke su prenamijenjene u turističke svrhe.

Posjetite li tako Island danas, moći ćete vidjeti ove preživjele svjedoke starih vremena. Štoviše, neke od njih danas su muzeji pa možete i ući u njih i u potpunosti doživjeti kako je nekada izgledao život u njima od kraja 9. stoljeća do nedavno. Evo nekoliko prijedloga za zainteresirane:

Keldur na jugu Islanda: Farma na kojoj se ove kućice nalaze jedna pored druge u nizu nalazi se kraj vulkana Hekla. Kamenje nastalo od njegove erupcije čak je i korišteno kako bi se izgradile kuće.

Glaumbaer na sjeveru: Kažu kako je ovo najglamuroznija verzija travnatih kućica, a danas se u njima nalazi muzej.

Bustarfell na istoku: Ovdje ćete pronaći jedne od najbolje očuvanih i najvećih kuća. Crvene su boje, baš onako kako ih inače i zamišljamo. U njima se živjelo sve do 1960-ih, a ista obitelj bila je u posjedu zemlje još od početka 16. stoljeća. Danas su dio Nacionalnog muzeja Islanda i otvorene za posjetitelje u ljetnim danima.

Skogar u Skogafossu: Nalazi se kraj predivnih slapova Skogafoss, tako da je uistinu teško procijeniti koji pogled je ljepši. Ovdje se nalazi nekoliko kuća koje su zapravo rekonstrukcije različitih oblika koje su poprimale kroz povijest. Šetnja pored njih svojevrsno je putovanje kroz povijest arhitekture i prilika da odjednom vidite sve stilove.

Stong: Prepoznat će ga fanovi Game of Thronesa po sceni u kojoj Wildlings ubija sve u selu osim jednog dječaka. Ova farma zapravo je rekonstrukcija farme koja je tu bila do erupcije vulkana Hekla u 12. stoljeću.

 

 

Najlakši put do novih ideja za putovanja. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju