Tijekom godine često maštamo o putovanjima, novim destinacijama i iskustvima koja ćemo napokon imati vremena ostvariti. No kada godišnji odmor konačno stigne, nerijetko ga pretvorimo u projekt koji treba maksimalno iskoristiti. Ustajemo rano kako bismo stigli na izlete, obilazimo znamenitosti, vozimo stotine kilometara, fotografiramo svaki trenutak i pokušavamo vidjeti sve što se može vidjeti.

U trendu Ne trebate ostavljati ručnike Jadranska Copacabana: Pješčana plaža duga 13 kilometara na koju može stati čak 150 tisuća kupača Mali raj Ljeto u mobilnim kućicama: Četiri ponude za odmor uz more, bazene i sadržaje za cijelu obitelj 15 pitanja Novi kviz općeg znanja: Za one koji uvijek imaju pravi odgovor

Na kraju se dogodi paradoks - promijenili smo lokaciju, ali nismo promijenili način funkcioniranja. Umjesto poslovnih sastanaka i rokova, ispunili smo dane turističkim obavezama i očekivanjima.

Za savjet smo upitali psihologa Haruna Kayacana, koji živi i radi u Hrvatskoj, a koji ističe da se pravi odmor ne događa automatski čim napustimo radno mjesto. Istraživanja pokazuju da nije presudno gdje putujemo niti koliko novca potrošimo, nego koliko smo tijekom odmora uspjeli psihološki isključiti radnu ulogu. Ako i dalje provjeravamo mailove, planiramo svaki sat ili osjećamo pritisak da odmor mora biti savršen, naš mozak zapravo ne dobiva priliku za oporavak“, kaže Harun.

Fenomen tuge nakon odmora 

Psiholozi već godinama govore o takozvanom post-vacation bluesu - osjećaju praznine, umora i smanjene motivacije nakon povratka s odmora. Dio razloga krije se u naglom prijelazu iz razdoblja koje povezujemo sa slobodom i užitkom u svakodnevicu ispunjenu obavezama.

Posebno su osjetljivi oni koji tijekom odmora potpuno promijene ritam spavanja, jedu neredovito, pretjeruju s alkoholom ili provode previše vremena pred ekranima. Povratak u ustaljeni raspored tada predstavlja svojevrsni šok za organizam.

Tu je i emocionalni aspekt. Putovanja često donose osjećaj novosti, avanture i uzbuđenja. Povratak kući može djelovati monotono, pa se javlja dojam da nam nešto nedostaje.

Četiri savjeta kako se vratiti odmorniji

1. Nemojte planirati svaki sat odmora: Ostavite barem jedan dio dana potpuno neplaniranim. Sjednite u kafić bez čitanja recenzija, prošećite nepoznatom ulicom ili jednostavno odrijemajte. Upravo su trenuci bez rasporeda često najljepše uspomene s putovanja.
2. Izbjegavajte povratak s godišnjeg dan prije posla: Ako je moguće, vratite se kući dva dana prije početka radnog tjedna. Tako ćete imati vremena raspakirati kofere, oprati rublje i prilagoditi se svakodnevnom ritmu bez dodatnog stresa.
3. Ne pokušavajte nadoknaditi život: Godišnji odmor nije natjecanje u broju prijeđenih kilometara, posjećenih muzeja ili objavljenih fotografija na društvenim mrežama. Ponekad je najveći luksuz preskočiti jednu atrakciju i umjesto toga provesti poslijepodne čitajući knjigu u hladu.
4. Razmislite kakav vam odmor zaista treba: Nekima energiju vraćaju aktivna putovanja i istraživanje novih gradova, dok drugima više odgovara tjedan dana proveden uz more, u planinama ili u vlastitom vrtu. Važno je razlikovati odmor koji nas iskreno veseli od odmora za koji mislimo da bismo trebali imati.
5. Možda nam ne treba više putovanja, nego više predaha: U društvu koje cijeni stalnu aktivnost i dostupnost, odmaranje se ponekad doživljava kao gubitak vremena. No upravo sposobnost da povremeno usporimo može biti jedan od najvažnijih preduvjeta za dobro mentalno zdravlje.
6. Možda se zato ne trebamo pitati jesmo li tijekom godišnjeg odmora dovoljno toga vidjeli, već jesmo li si barem nekoliko puta dopustili da ne radimo baš ništa. Jer ponekad je najbolji suvenir s putovanja osjećaj da smo se vratili kući s više energije nego što smo je ponijeli.

Novo lice omiljene Kopike: Tri tobogana, dječji vodeni park i kupanje uz Dravu +10