Galerija
Asiago
Ovaj polutvrdi kravlji sir potječe s istoimene visoravni, stotinjak kilometara sjeverozapadno od Venecije i ponosno nosi oznaku izvornosti. Danas se proizvodi i u podnožju Vicenze, Trenta te dijelom u pokrajinama Padova i Treviso.
Svježa verzija poznata je kao pressato (prešani), dok su zreli (stagionato) dostupni u tri varijante: Mezzano (4–10 mjeseci), Vecchio (više od 10 mjeseci) i Stravecchio (više od 15 mjeseci). Zreli se sir često riba u salate, juhe, tjestenine i umake, dok se svježi Asiago reže za pripremu paninija i sendviča; može se i topiti na raznim jelima ili čak poslužiti uz dinju.
Soprèssa Vicentina
U Venetu je nemoguće ne probati soprèssu, tipičnu salamu regije. Iako svako područje ima svoju varijantu, Vicenza jedina ima oznaku izvornosti. Salama se proizvodi od raznih dijelova nemasnog svinjskog mesa i masnoće, fino sjeckanih i pomiješanih sa solju, paprom i začinima. Nakon punjenja i zrenja, koje traje od dva do šest mjeseci ovisno o veličini, dobiva mekanu teksturu i slatkast, aromatičan okus. Jede se sirova s kruhom ili kuhana s palentom i gljivama.
Riža Vialone Nano Veronese
Ova riža srednjeg zrna uzgaja se na područjima koja se navodnjavaju izvorskom vodom Donjeg Veronesea, a najbolji način da otkrijete njezine čari je u jednom od fantastičnih rižota. Talijanima služi i kao baza za kolače i slastice, poput risini tartleta punjenih kremastim rižinim nadjevom. Tražite li tipični rižoto ovog kraja, odlučiti se možete za onaj s bijelim šparogama iz Bassana, ili pak crvenim radičem. Tanko narezan radič, temeljac, vino i luk tipični su sastojci, a u Venetu je karakterističan po nešto rjeđoj i izrazito kremastoj teksturi.
Carpaccio
Priča o carpacciu, predjelu koje se sastoji od tankih kriški sirove govedine ili ribe posluženih s umakom rodila se u Harry’s Baru u Veneciji 1950. godine. Ondje je stalna gošća, grofica Amalia Nani Mocenigo, vlasniku Giuseppeu Ciprianiju rekla da joj je liječnik zabranio jesti kuhano meso, pa joj je Cipriani pripremio tanke poput papira kriške govedine prelivene umakom od majoneze, limunova soka, hrena i mlijeka.
Jelo je nazvao po venecijanskom umjetniku Vittoreu Carpacciu iz 16. stoljeća, poznatom po korištenju crvenih pigmenata nalik na sirovo meso, a čija su djela tada bila izložena u lokalnom muzeju.
Tiramisu
Priča o Tiramisuu ipak nije tako jednostavna. I dok u Venetu tvrde da je poslastica od kave, mascarponea, jaja, šećera, piškota i kakaa nastala upravo kod njih, susjedna regija Furlanija – Julijska krajina smatra da su oni prvi zibali kolijevku jednog od najpopularnijih kolača.
Dok se oni spore, mi vam predlažemo da se idući put kada vas put odvede u jednu od ove dvije regije dobro izguštate. Prema jednoj od teorija, tiramisu je nastao u restoranu Le Beccherie u Trevisu 60-ih godina prošlog stoljeća. No nedavno su gastronovinari Clara i Gigi Padovani podigli su buru pronalaženjem recepata za tiramisu iz 50-ih godina, a recepti su nađeni u, pogađate, Furlaniji. Zahvaljujući tom otkriću, Furlanci (i Julijci) dodali su tiramisu na popis tradicionalnih regionalnih jela, a popis je potvrdilo i talijansko Ministarstvo poljoprivrede.
Ako vam je Veneto za sada predaleko, do idućeg putovanja, otputujte u Veneciju receptima za tiramisu.
Hrana i piće
Lažni tiramisu: Neočekivani sastojci za dobro poznati okus
Hrana i piće
Tiramisu torta: Recept za fantastični desert idealan za blagdane
Hrana i piće
Pripremite pećnice: Recept za tiramisu koji je lako obožavati
