Arktik i Antarktika najhladnija su mjesta svijeta, na kojima visoke planine, smrznute pustinje, šume okovane snijegom i ledeno hladni oceani caruju, ali bez obzira na niske temperature, ova mjesta skrivaju brojne zanimljivosti.
Nazvan prema popularnom zviježđu Velikog ili Malog medvjeda (grčki ἄρϰτος: 'medvjed'), Arktik je jedno od najhladnijih mjesta na svijetu. Obuhvaća područje od 26,4 milijuna km², a najpoznatiji otok koji spada u ovo područje je Grenland. Niske temperature na ovom su području karakteristične za cijelu godinu, a u nekim dijelovima dosežu i do -40 °C. Ipak, na ovom području bez obzira na teške klimatske i reljefne uvjete živi oko četiri milijuna stanovnika, prema popisu iz 2005. godine.
Zemljin klimatski ekstrem je Antarktika i ondje ljudi ne žive te je jedini nenaseljeni kontinent na svijetu. To je najhladnije i najvjetrovitije mjesto na svijetu, prosječna temperatura je -55 °C, a tamo je 2010. godine izmjerena najniža temperatura u prirodi na Zemlji, -93,2 °C.
Život iznad i ispod leda
Budući da je poljoprivreda gotovo nemoguća na Arktiku, starosjedilačko stanovništvo okrenulo se uzgoju sobova, ribolovu i lovu na morske sisavce i krznaše. Zapravo, možemo reći da je jedini predator na Arktiku i Antartici čovjek koji nije imao izbora.
Životinje koje žive na ovim mjestima smatraju se najsposobnijima na svijetu jer su se morale prilagoditi najtežim mogućim uvjetima. Grenlandski kit, beluga, arktička lisica, vuk, snježni majmun, sibirski tigar, pingvini i polarni medvjedi najveće su životinje koje se mogu vidjeti na ovim područjima, a koliko njihov život može biti težak, opisuje i dugoočekivana druga sezona emisije Smrznuti planet II (Frozen Planet II) na programu BBC Earth, koji možete pratiti putem EON-a.
Serija ima šest dijelova, a kroz čaroban i teško zamisliv život u polarnim regijama vodi vas poznati narator i prirodoslovac Sir David Attenborough. Prva sezona serije oduševila je svijet revolucionarnim tehnikama snimanja divljih životinjskih vrsta i korištenjem suvremene tehnologije koja je omogućila bilježenje života iznad, ali i ispod leda.
Snimke najhladnijih mjesta na svijetu nastale u teškim klimatskim uvjetima
U drugoj sezoni proslavljene emisije autori se bave brojnim životinjskim vrstama koje moraju svladati jedinstven skup izazova kako bi izdržale svoje ekstremno okruženje.
Jedinstven uvid u život na najhladnijim dijelovima svijeta omogućila je vrhunska produkcijska ekipa, koja je provela 2365 dana na terenu. U ronilačkim odijelima proveli su 134 sata pod ledom kako bi snimili najspektakularnije prizore u morskim dubinama.
U vrijeme kada su nastajali kadrovi koje zaista vrijedi pogledati u novoj sezoni vjetar je puhao najvećom brzinom ikada izmjerenom na Antarktici, 310 km/h, a snimke su nastajale i na -89 °C.
U emisiji su tako zabilježeni nevjerojatan lov orke na tuljane, lov risa na ribe, ples medvjeda u gustim šumama, kraljevski pingvini koji se bore s brzo otapajućim ledenjacima, ali i marljive pčele koje također žive u ovim ekstremnim uvjetima. Emisija pruža pogled u život koji većina ljudi nikada neće doživjeti uživo i prikazuje moć prirode, koju čovjek ne smije zanemariti.
Ovakav televizijski sadržaj prava je poslastica u zimskom dijelu godine, kada je ugođaj uživanja u ledenim kadrovima zaista poseban. Za sve ljubitelje dugoiščekivanih dokumentarnih serijala u znaku ''zime i leda'' putem EON-a je moguće gledati i naslove poput dokumentarca Aljaški bušmani i Život ispod nule.
Svojim korisnicima EON pruža vrhunsko iskustvo gledanja. Sadrži bogatu ponudu najboljih domaćih i međunarodnih programa te se može pohvaliti jednim od najbogatijih dostupnih kataloga filmova i serija s više od 24.000 naslova u video klubu. Korisnicima je na raspolaganju više od 190 televizijskih kanala, uključujući i više od 110 kanala u HD-u, koje mogu gledati do sedam dana unatrag.
Uz ''ledene'' dokumentarce na EON-u, možete pogledati i serijal iz Australije (''Australski lovci na dragulje'', ''Australski lovci na zlato'', ''Tirkizna groznica''), koji donosi uvid u neki drugi svijet.
Svaku subotu predvečer možete uživati u programu Viasat Nature, koji prikazuje tematski blok serijala Jurske zone, emisija o dinosaurima, vunastim mamutima i drugim davno izumrlim životinjama. Uz priče o prethistorijskim divovima, prikazivat će se i serijal o prirodi u Fukushimi, mjestu koje nakon nuklearne katastrofe više nema ljudskih stanovnika, već samo životinje.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Telemach po najvišim profesionalnim standardima.
