Iznad oblaka, ispod oblaka, po kamenju, po ogoljenim terenima bez trunčice hlada, po strminama i opasnim terenima. Sve to zbog doživljaja, jedinstvenog iskustva i pogleda koji obara s nogu. Sve to već više od četiri godine prolazi Mario Jurina, planinar, bloger i autor Instagram profila Hiking Croatia.
Svaki osvojeni vrh, gomila je novog iskustva. Svoje doživljaje Mario Jurina dijeli na Instagramu i Facebooku. Iako je sadržaj u početku nastajao spontano, sada stranicu Hiking Croatia prati više od 26 tisuća pratitelja. Svaka objava pruža pratiteljima uvid u jedinstvenost prirodnog okruženja koje ne možete doživjeti nigdje drugdje negoli na vrhu planine.
S Mariom Jurinom popeli smo se na Snježnik, kameni greben koji se nalazi na visini od 1505 metara. Uspon kreće s Platka, dug je oko 4,5 kilometra i traje otprilike sat i pol vremena. Do Snježnika uspinjali smo se Grebenskim putem koji nije pretjerano zahtjevan iako se na nekoliko mjesta planinari moraju poslužiti rukama kako bi savladali prelazak preko kamenja. Upravo ova ruta, iako nije tehnički zahtjevna, može postati ekstremna ako se na nju uputite u jesen, zimu pa čak i proljeće. Snježnik je dobio ime po velikim količinama snijega koji se na ovoj nadmorskoj visini zadržavaju veći broj mjeseci u godini. Sa Snježnika pogled seže i do mora i otoka, a s vrha se vidi i Veliki Risnjak. Mnogi planinari odlučuju se ova dva vrha spojiti u jednu planinarsku rutu u jednom danu i tada taj poduhvat postaje ekstremniji.
1. Platak- SNJEŽNIK (1505 m) – VELIKI RISNJAK (1528 m) - Platak
Planinarska kružna ruta koja počinje na Platku i završava na Platku obuhvaća osvajanje dva vrha – Snježnik na visini od 1505 metara nadmorske visine i Veliki Risnjak koji je na 1528 metara nadmorske visine. Ruta je duga 17 kilometara i veliki je izazov i za iskusnije planinare koji će ovu rutu savladati za šest ili sedam sati. Prvo ćete stići na Snježnik s kojeg se pruža pogled i na Veliki Risnjak.
Tu postaje jasno koliko je teško osvojiti dva vrha u istom danu. Naravno, nagrada koju ćete osjetiti nakon takvog fizičkog napora, dovoljna je da se iznova vraćate na ovu rutu. Mario Jurina osvojio je gotovo sve vrhove Hrvatske i zna zašto je važno ponijeti sve što odgovoran planinar mora imati za svoju sigurnost i sigurnost drugih. Od prikladne odjeće i obuće, prve pomoći, i dovoljne količine vode uvijek sa sobom nosi kameru s kojom bilježi sve što želi podijeliti na društvenim mrežama. Uz to, smatra da je važno ponijeti hranu i na duže i na kraće planinarske rute jer na takvom terenu treba biti spreman i na neočekivane situacije koje bi mogle produljiti vrijeme boravka na planini. Ovaj put, Mario je ponio praktične PIK & GO mesne grickalice koje su lagane i nisu dodatan teret na leđima, a dovoljno su bogate proteinima i zadovoljavaju nutritivne i energetske potrebe za cjelovitim međuobrokom.
2. Bast - SV. ILIJA, BIKOVO (1642 m)
Biokovo je planina koja izranja iz mora. Sve staze su izrazito zahtjevne, a jedna od najtežih je ona koja kreće iz mjesta Bast i vodi do vrha Sveti Ilija koji se nalazi na 1642 metra nadmorske visine. Ta planinarska ruta duga je pet kilometara, a uspon traje najmanje četiri i pol sata. Uspon na Svetog Iliju ekstreman je zbog toga što u posljednja tri i pol kilometra morate savladati 1400 metara visinske razlike. Put je pun strmina i opasnijih dijelova i ova ruta zahtjeva posebnu pripremu i planinarsko iskustvo.
3. Glavaš - DINARA (1831 m)
Krenete li na uspon na Dinaru iz skloništa Glavaš u četiri i pol sata savladat ćete osam kilometara dug put na prilično zahtjevnom usponu. Put do Dinare uključuje hodanje po travnatim visoravnima, po kamenjaru, morat ćete savladati nekoliko manjih i većih serpentina, ali uspeti se među stijenama. Uspon se isplati je s vrha Dinare pruža se vidik na sve strane. Na zapadu možete vidjeti Prominu, na jugu Kijevski Kozjak i Svilaju, na jugoistoku u dubini je Peručko jezero, a na sjeveroistoku su Troglav i Konj.
4. Paklenica - SV. BRDO, VELEBIT (1751 m)
Mario opisuje Velebit kao najljepšu Hrvatsku planinu, ali i kao planinu koja krije mane. Zbog nadmorske visine i drugih reljefnih obilježja na Velebitu je u jednom danu moguće iskusiti tri godišnja doba – proljeće, jesen i zimu. Zato uspon na Velebit uvijek zahtjeva detaljnije razmišljanje o odjeći i obući te dodatnoj opremi koja će poslužiti zateknete li se u ekstremnim uvjetima kao što je snijeg na planini. Sveto Brdo je najpoznatiji vrh Hrvatske i krenete li na uspon iz Paklenice u sedam sati preći ćete 15 kilometara dugu planinarsku stazu.
5. Life on Mars trail, Pag
Iako otok Pag nema planina, ima planinarsku stazu. Ekstremnost ove staze krije se u ogoljenom terenu, bez ikakve vegetacije za koji je glavni „krivac“ bura koja može nemilosrdno puhati. Osim zbog vjetra, ova staza postaje ekstremno teška u toplijim danima pa je svakako bolje na ovu planinarsku rutu uputiti se u jesen ili proljeće, a planinarenje ljeti u potpunosti izbjegavati. U sedam sati planinarenja moguće je preći 16 kilometara, a dodatni izazov dat će vam položaj staze koja jednim dijelom ide iz more, a jednim dijelom po vrhovima otoka. Od nedavno je staza na Pagu začinjena i sa 100 metara atraktivne Via Ferrate koja prelazeći preko stijene iznad mora povezuje uvalu Slanu i rt Sušac.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom PIK po najvišim profesionalnim standardima.