Kako piramide ne postoje samo u Egiptu, vjerojatno vam je već odavno poznato. Ali da Meksikanci imaju piramidu koja ukupnom veličinom nadmašuje i Keopsovu, e to zbilja, nismo znali. Ovo je priča upravo o toj piramidi koja se odaziva na ime „Cholula“.
Iako Keopsova piramida u Egiptu može polagati pravo na titulu najviše piramide na svijetu, ona zapravo nije najveća piramida na svijetu. Ta čast pripada Velikoj piramidi u Choluli, koja se nalazi u Meksiku. Cholula doseže visinu od samo 66 metara, ali prekriva golemu površinu, prostirući se na površini od 300 x 315 metara. Njezin ukupni volumen izmjeren je na 4,45 milijuna kubičnih metara, što ga čini gotovo dvostruko većim od Velike piramide u Gizi.
No unatoč svojoj impresivnoj veličini i nevjerojatnoj količini truda potrebnog za njezinu izgradnju, Velika piramida u Choluli u biti je napuštena samo nekoliko stotina godina nakon što je dovršena. U godinama koje su uslijedile, priroda je počela ponovno osvajati to područje, a piramida je zarasla. I premda je područje ponovno otkriveno u 19. stoljeću i podvrgnuto iskapanjima u desetljećima nakon toga, velik dio nalazišta ostao je netaknut.
Kad bi ga netko posjetio danas, iz određenih kutova, moglo bi se činiti kao da uopće ne postoji piramida - samo crkva koja se nalazi na travnatom vrhu brda. No, povijest nas uči da to nije tako, a ovo je priča o piramidi u Choluli.
Smješten u istočnom središnjem dijelu Meksika, grad Cholula danas je metropolitansko područje pristojne veličine, ali prije nešto više od tisućljeća bio je jedan od najimpresivnijih gradova u regiji. Na svom vrhuncu, Cholula je bila drugi po veličini grad u Meksiku s oko 100 tisuća stanovnika.
Od prastanovnika, od Olmeka do Asteka, grad je također bio posvećen bogu Quetzalcoatlu, a istom bogu posvećena je i piramida. Ona je građena stoljećima, a postajala je sve veća i impresivnija tijekom četiri različite glavne faze izgradnje.
Svaka faza odražavala je arhitektonske stilove tog vremena, s ranijim radovima sličnim onima u obližnjem gradu Teotihuacanu. Prva značajna faza, koja je započela oko 200. godine p.n.e., imala je samo bazu od 10 četvornih metara. Tijekom stoljeća, druge su faze širile piramidu, te je ona konstantno rasla. Konačno, oko tisuću godina nakon početka radova, napravljen je i posljednji dodatak. Na kraju je Velika piramida u Choluli bila visoka 66 metara i imala je bazu od oko 300 puta 315 metara.
No, piramida nije bila samo posveta bogu, već je također i služila kao mjesto ukopa. Tijekom posljednjih 150 godina tamo su iskopani ostaci stotina tijela. I dok su neki od njih bili redoviti ukopi, drugi se smatraju žrtvama, uključujući nekoliko lubanja, koje su, smatra se danas „poslane u zagrobni svijet“ kako bi tražile kraj suše.
Ipak, nedugo nakon što je dovršena nakon toliko muke, došli su teški dani za piramidu. Naime, u nekom trenutku u drugoj polovici prvog tisućljeća naše ere, iz nepoznatih razloga, stanovništvo Cholule dramatično je opalo i piramida je većim dijelom bila napuštena. S vremenom je nestala ispod divlje vegetacije do točke gdje je podsjećala na veliko brdo. Postala je poznata kao Tlachihualtepetl, što znači "ručno napravljena planina" na nahuatlu, uto-aztečkom jeziku.
Kad su Španjolci stigli na to područje u 16. stoljeću, predvođeni Hernanom Cortesom, zatekli su mjesto zaraslo. U Choluli, Cortes će masakrirati tisuće nakon što je otkrio savezništvo grada s astečkim carstvom. Kasnije, možda vjerujući da je impresivna građevina na kojoj su stajali brdo, Španjolci će uništiti puno manji postojeći hram Cholulan na vrhu njegovog sada zaraslog vrha i sagraditi crkvu, a piramida će ostati skrivena pod velom tajne. Ipak, doći će i njenih „pet minuta slave“.
Oko 1881., američki arheolog Adolph Bandelier ozbiljno je počeo istraživati to područje, cijelo vrijeme iskapajući i skupljajući lubanje. Njegov rad na analizi piramide Cholula postavit će temelje njezinih prvih značajnih iskopavanja, koja su započela 1931. Te godine, tim stručnjaka počeo je raditi na kopanju tunela oko zarasle piramide, mapirajući njezine rubove i konstrukciju. Ipak, samo je djelić hrama istražen, a njegova je povijest i dalje relativno neproučena.
Dio razloga zašto hram nikada nije u potpunosti otkriven je to što je crkva na vrhu, Iglesia de Nuestra Senora de los Remedios, označena kao važna povijesna i vjerska građevina, isklesana je u kamenu i ukrašena zlatom.
Ipak, danas je piramida omiljeni spomenik — a crkva na vrhu mjesto je redovitog hodočašća. Turisti mogu posjetiti crkvu iznad, sami lutati ruševinama, pa čak i zaći u tunele ispod piramide, putujući u prošlost kako bi vidjeli fascinantne murale i raznolike strukture. I premda je velik dio područja dostupan javnosti, male studije i iskapanja se nastavljaju dok istraživači svake godine rade na otkrivanju novih tajni piramide.
Iako je piramida u Choluli stoljećima bila blizu napuštenosti, danas je vratila dio svoje nekadašnje slave, privlačeći preko 200 tisuća posjetitelja svake godine koji se nadaju kako će vidjeti najveću piramidu na svijetu.
Točka užasa: Mjesto na kojem se dogodio najsmrtonosniji događaj u povijesti
