Galerija
Prateći markacije vučjih šapa kako se rumene s grubih hrastova i bukvi u šumi što miriše na medvjeđi luk, put vodi do špilja koje poput vremenskih kapsula čuvaju uspomene na neka davno prošla vremena. Gdje god da se okrenete u toj tek probuđenoj šumi, priroda priča neke svoje priče, uz glazbenu podlogu brbljavih ptica. Između zelenih listova na stazi se naziru i tragovi divljih životinja koje se ondje vrzmaju, ali bez brige – teško da ćete ih ondje sresti jer ljude zaobilaze u širokom luku.
Kao i same Baraćeve špilje, čaroban je cijeli taj kraj općine Rakovica, smješten na tek 20 kilometara od Plitvičkih jezera. Iako je koronavirus zatvorio vrata brojnim stranim posjetiteljima, možda je ovo i najbolje vrijeme za istraživanje Lijepe Naše, kada lakše možemo utonuti u čaroliju koju priroda nudi kada nema gužvi. Srdačni domaćini Baraćevih špilja izrazito su ponosni na projekt koji neumorno raste zahvaljujući pomoći europskih fondova.
Da biste stigli do Baraćevih špilja iz Zagreba, u centru Rakovice skrenite lijevo, a zatim slijedite putokaze preko Grabovca prema Baraćevim špiljama. Nakon otprilike 7 kilometara doći ćete do parkirališta Baraćevih špilja. Kao zagrijavanje za posjet podzemlju krenuti možete jednom od kružnih staza koje nose nazive po zaštićenim velikim zvijerima koje ondje borave: vuku, risu i medvjedu. Staze su dodatno označene i putokazima na važnim raskrižjima, a start i cilj je na izletištu Baraćevih špilja.
Vučja staza je najkraća, a za obilazak je potrebno između 20 i 30 minuta hoda. Ako niste u formi, ili želite skratiti vrijeme dok čekate na obilazak Gornje Baraćeve špilje, Vučja staza sjajan je odabir. Staza risa nešto je duža, a krenete li putevima medvjeda trebat će vam barem 3 do 4 sata, s obzirom na to da je duga 7,5 km. Zauzvrat, Medvjeđa staza nudi najljepše vidikovce, šumske izvore, potoke i brojne špilje. Dobro je znati da na nekim dijelovima šume nema signala, a kako ne biste sreli životinje, u šetnji se preporučuje stvarati buku.
U razgovoru s vodičima može se dosta naučiti o prošlosti tog kraja, fascinantnim ponikvama, koje su ondje dominantni reljefni oblik, kao i specifičnostima krša. Unutar granica značajnog krajobraza Baraćeve špilje nalazi se za sada 9 poznatih speleoloških objekata: Nova Baraćeva špilja, Izvor špilja Baraćevac, Gornja Baraćeva špilja, Donja Baraćeva špilja, Špilja s lijepim ulazom, Špilja u suhoj dolini, Suvaja, ali i Jovina pećina i Ponorac koje čine špiljski sustav.
Od šetnje se najbolje ohladiti u špilji na ugodnih devet stupnjeva. Obilazak Gornje Baraćeve špilje moguć je samo u pratnji vodiča, a kreće se kada se skupi dovoljan broj ljudi, između 10 i 45 minuta. Dolazite li sa psom, domaćini će se pobrinuti za njega dok istražujete podzemlje - u sklopu izletišta nalazi se posebno mjesto za ljubimce. Na ulazu ćete dobiti kacige, a doznat ćete ponešto i o špiljskom bontonu.
Zidove i špiljski nakit ne treba dirati jer ga tako oštećujemo, a ne treba gnjaviti ni stanare, šišmiše. Odmah na ulazu vodiči će srušiti eventualne predrasude o tome da su šišmiši baba roge. Ne piju krv niti se zalijeću u ljude. Naprotiv, precizni su letači pa im se ne morate izmicati. Ne samo da nisu opasni nego su i jako korisni. Hrane se kukcima, osobito komarcima – smažu ih i do tisuću u jednoj noći.
Stoga, naiđete li na njih u špilji, pustite ih da spavaju (zaslužili su) bez plašenja svjetlima. U prvoj dvorani špilje nedavno je pronađeno i guano, vrijedno gnojivo - odnosno hrpa šišmiševa izmeta stara i nekoliko desetljeća! Napravila ju je kolonija stotine letača što je nekoć ondje živjela. Danas ih je u špilji tek stotinjak, uključujući i jednu od najmanjih vrsta šišmiša na svijetu, dugačku tek 5 centimetara.
U nešto manje od sat vremena prolazeći kroz dvorane i hodnike Gornje Baraćeve špilje vidjet ćete Dvoranu slonovih nogu, prepunu sigastih struktura (stalagmita i stalaktita) i do desetak metara visokih stupova (stalagnata), kao i Zmajevo ždrijelo i Dvoranu izgubljenih duša.
U šetnji podzemljem vodič će ispričati nešto više o tisućljetnom nastajanju špilje, geologiji i vrijednim arheološkim nalazima. Kad se oči naviknu na mrak, bolje se vide kameni spomenici, ostaci, kao i nekadašnje stanište špiljskog medvjeda. Koliko se dobro snalazite u mrklom mraku i tišini, doznat ćete na kraju šetnje kada se svjetla gase, a jednini zvuk je tek kapanje vode i šuškanje odjeće. Osjećaj istinske tame teško je opisati, stoga je najbolje da ga iskusite sami. Ako vam to nije dovoljno adrenalina, u blizini izletišta nalaze se i adrenalinski parkovi, a možete i jahati, voziti quad, bicikl ili pješačiti.
Igralište za badminton, ležaljke u prirodi i prostor za piknik također su neka od mjesta na kojima možete provesti dan, a u planu su i novi sadržaji, poput novih staza i ugostiteljskih objekata. S veseljem se iščekuje i centar za posjetitelje. Ulaz je projektiran u obliku velike staklene stijene koji oponaša špiljski ulaz, a u skladu s temom osmišljen je i interijer.
„Posjetiteljski centar kružnog je oblika, a nakon ulaznog hola s recepcijom, suvenirnicom, caffe-barom, garderobom i dječjom igraonicom, prolazi se dalje u edukativni dio u kojem se obrađuju teme iz područja speleologije. U tom dijelu nalazi se niz suvremenih, multimedijalnih modela interpretacije, kao što su maketarski prikazi, LCD ekrani, smartglass, replike, animacije, multitouch ekrani i ostalo. Atraktivnosti posebno doprinose osjetilne komore, u kojima će posjetitelji moći doživjeti podzemlje svim svojim čulima. U glavnoj dvorani prezentirat će se dokumentarni film koji će sažeti prikaz okoliša i tipičnog ambijenta u ledeno doba na području Baraćevih špilja.
Prikaz će obuhvatiti uvjerljivu animaciju svih životinja pronađenih na lokalitetu, i to tako da će se najprije prikazati Zemlja, pa Europa, pa Hrvatska u vrijeme ledenog doba, te će se animacijom predstaviti izgled okoliša karakterističan za taj period. Posebna atrakcija nalazit će se u centralnom dijelu objekta, gdje će biti postavljena vanjska izložba, odnosno atrij s replikama životinja i biljaka iz ledenog doba“, otkrivaju u Baraćevim špiljama.
Svake godine posljednji vikend u mjesecu kolovozu obilježava se međunarodna Noć šišmiša, a prije koronavirusa održavale su se i trail utrke. Nadamo se da ćemo uskoro opet moći uživati u takvim aktivnostima.
